O tome hoće li, i kada, pacijenti dobiti svog pravobranitelja, znat će se za desetak dana, nakon što radna skupina Ministarstva zdravlja zadužena za izradu novog Zakona za zaštitu prava pacijenata ponudi nekoliko modela mehanizama pravne zaštite prava pacijenata.
Radna je skupina, kako se doznaje u Ministarstvu zdravlja, dobila zaduženje da do 18. srpnja izradi tri modela mehanizama koji bi štitili prava pacijenata. Pritom se, kako je zaključeno na jučerašnjem sastanku radne skupine, treba voditi prijedlozima relevantnog dijela javnosti, iskustvima u usporednom pravu i obvezujućom odlukom Ustavnog suda. O tome koji će se od tri ponuđena modela prihvatiti i dalje razraditi, odlučit će resorno ministarstvo, odnosno ministar Varga.
Sam je zakonski tekst koji se odnosi na prava, obveze i odgovornosti pacijenata, kažu u Ministarstvu, "u visokoj fazi dovršenosti", a prije nego se uputi u proceduru, ministar Varga o njemu će otvoriti sveobuhvatnu javnu raspravu.
Odlukom Ustavnog suda iz 2008. godine Ministarstvo zdravlja obvezano je da u Zakon o zaštiti prava pacijenata ugradi odredbu o djelotvornom pravnom sredstvu za zaštitu prava pacijenata. Ustavni je sud, naime, prije punih šest godina ukinuo članak 35. tog zakona, pozivajući zakonodavca da jasno precizira postupak zaštite prava pacijenata, umjesto da ga prepušta neograničenoj diskrecijskoj prosudbi odgovornih osoba ili povjerenstava.
Osim što će ponuditi modele mehanizama zaštite prava pacijenata, zakon će se pozabaviti i obvezama i odgovornostima pacijenata. Novim bi se zakonom trebalo doskočiti praksi pacijenata da se ne pojave na pregledu za koji su naručeni, niti na vrijeme odjave svoj nedolazak, čime unose nered u sustav i stvaraju dodatne nepotrebne troškove. Procjenjuje se da i do 30 posto pacijenata ne dođe na pregled za koji su naručeni i zauzimaju mjesto na listi čekanja, a njih i do 40 posto nikad ne podigne nalaz. U nekim su bolnicama izračunali da ih takva neodgovornost pacijenata stoji i po nekoliko desetaka milijuna kuna godišnje. (LJ. B. M.)