Na posao u Italiju bez radne dozvole

Ilustracija (Arhiva)
Ilustracija (Arhiva)

Otvaranje talijanskog tržišta rada posebno je zanimljivo građanima Istre, bez obzira radi li se o sezonskim poslovima ili stalnim zaposlenjima. Iako su "domestiche", kućne pomoćnice koje iz istarskih mjesta odlaze raditi u Trst i okolicu, već po ulasku naše zemlje u EU bile oslobođene "papirologije" i traženja radnih dozvola, sada ta obveza prestaje i za kvalificirane radnike i sve one kojima su radne dozvole bile obavezne.

"Naše područje uglavnom je, uz neke iznimke, bilo otvoreno za kretanje radne snage. Naši djedovi i bake išli su na posao iz Pule i Rijeke do Monfalconea i Trsta. Svaka zatvorenost je nakaradna, a otvorenost vidim pozitivno. Posla kod nas nema u obilju, nema ga ni u Italiji previše, ali sada barem postoji izbor," komentira saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine dr. Furio Radin.

Radin ističe kako ostaje problem Slovenije, koja je za tri godine produžila ograničenja za uvoz radne snage iz Hrvatske.

"Problem je što Slovenija nije otvorila svoje tržište rada. Mislim da se Slovenija sada ponaša antipovijesno. Iako bi, naravno, bilo najbolje da dobro plaćenog posla ima kod nas", poručuje Furio Radin.

Prema prijelaznim odredbama, u prve dvije godine svaka zemlja članica može ograničiti kretanje radnika iz nove članice. Za produljenje ograničenja u sljedeće tri godine članica koja to želi mora poslati službenu obavijest Europskoj komisiji, dok za zadnje dvije godine, koliko je maksimalno moguće zadržati ograničenje, mora dokazati opravdanost primjene prijelaznog razdoblja radi održanja stabilnosti nacionalnog tržišta rada. Ograničenja za hrvatske radnike u preostalih pet zemalja, ne znači da oni uopće ne mogu raditi u tim zemljama, nego im je za zapošljavanje potrebna radna dozvola. 

Za Hrvatsku kao novu članicu vrijedi prijelazna odredba koja dopušta ostalim zemljama članicama da privremeno ograniče pristup svojem tržištu rada na dvije, pet ili najviše sedam godina.

Jedna od četiriju sloboda u kojima uživaju građani EU-a jest slobodno kretanje radnika. Ono uključuje pravo radnika na kretanje i boravak, pravo članova obitelji na ulazak i boravak, pravo na rad u drugoj državi članici i pravo na to da se prema njima odnosi jednako kao i prema državljanima te države. (D. GRAKALIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter