Deset istarskih objekata seoskog turizma, od ruralnih kuca za odmor do agroturistickih imanja i malih ruralnih obiteljskih hotela, dobilo je ekoznak EkoPartner. Rijec je o prvoj ekooznaci za turisticke subjekte koja je razvijena u sklopu Programa okolišno odgovornog upravljanja malim turistickim objektima u Hrvatskoj, koji su ove godine izradile udruge za zaštitu okoliša Zelena Istra iz Pule i Sunce iz Splita uz financijsku pomoc Ministarstva turizma te EU-programa PHARE.
Ovaj pilot-projekt provodi se i u suradnji s Institutom za turizam iz Zagreba te Odjelom za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirkovic" iz Pule, gdje je u utorak pred mnogobrojnim studentima te vlasnicima turistickih smještajnih kapaciteta projekt i predstavljen. Milena Radoševic iz Zelene Istre objasnila je da je njegova svrha poticati okolišno odgovorne oblike turizma po uzoru na europsku i svjetsku praksu kroz diferencijaciju na tržištu, odnosno oznacavanje posebnim znakom onih objekata koji programske smjernice okolišno odgovornog upravljanja integriraju u svoje poslovanje. U projekt se prve godine ukljucilo 15 malih obiteljskih hotela i seoskih turistickih domacinstva u Istri i Dalmaciji.
"Principe održivog razvoja želimo uvesti u turizam jer je to grana gospodarstva koja itekako ovisi o stanju okoliša. U svijetu trenutno medunarodni turisticki promet ostvaruje 900 milijuna ljudi, a taj ce broj do 2020. godine porasti na 1,6 milijardi putnika. Oni se nece ravnomjerno rasporediti po turistickim destinacijama, nego ce se koncentrirati na pojedinim podrucjima. Pitanje je koliko ce ta koncentracija ljudi utjecati na ocuvanje i zaštitu okoliša. Zato vec sada treba razmišljati o održivom razvoju", istaknula je. Dodala je i da je unatoc smjernicama u strategiji razvoja hrvatskog turizma, gdje je naveden kao neophodan faktor, održivi razvoj zasad mrtvo slovo na papiru.
Objasnila je da objekti koji su ušli u projekt ove turisticke sezone, medu njima agroturizam Ograde iz Katuna Lindarskog, ruralni B&B Ritossa iz Vižinade, ruralni obiteljski hotel Pineta iz Sv. Martina, kuce za odmor Arbalovija u Doncicima, Captain Morgan u Mrganima, Giselle u Crkladi, Stancija Baladur u Rakovcima, seosko gospodarstvo Stelio iz Loborike, OPG Radovic iz Šumbera te vila Elena iz Srnegle, na svojim vratima imaju nalijepljenu posebnu oznaku.
Ona ih obvezuje da u svojim sobama imaju informativni materijal o tome kako zbrinjavaju otpad, na koji nacin štede vodu i energiju. Uz to imaju obvezu gostima nuditi svježu hranu iskljucivo od lokalnog proizvodaca ili vlastitog vrta, buku svesti na minimum, gostima omoguciti prijevoz biciklima ili javnim prijevozom te informirati ih o kulturno-povijesnoj baštini, obicajima, kuhinji i prirodnim vrijednostima. Isto tako, kontinuirano moraju raditi na svojoj te edukaciji svog osoblja. Kao prednost ove oznake Radoševic je istaknula dodatne uštede zbog racionalnijeg vodenja domacinstava, dužu i bolju popunjenost kapaciteta, privlacenje turista vece platežne moci koji imaju razvijenu svijest o zaštiti okoliša te vecu konkurentnost na tržištu zbog specificne ponude.
Kako ekoturizam funkcionira u Europi objasnio je strucnjak za razvoj ekocertificiranja i marketinga te direktor Europskog centra za eko i agroturizam (ECEAT) Naut Kusters. Istaknuo je da ekološki odgovorni turizam postaje sve raširenija praksa u svijetu i to ne samo medu turistima, nego i turistickim poduzetnicima.