Vec od iduce školske godine, po najavi nove prosvjetne vlasti, ucenici ce se po svoj prilici na kraju prvog polugodišta kuci vracati bez izvješca o ocjenama. Zamjenica ministra obrazovanja Marija Lugaric objavila je ovih dana prvu konkretnu promjenu u školskom sustavu - ukidanje zakljucivanja ocjena na polugodištu.
Razlog je ovoj mjeri, tumaci Lugaric, krace trajanje prvog polugodišta, zbog cega se ocjene prije zimskih praznika zakljucuju navrat-nanos. Takva praksa opterecuje i ucenike i nastavnike, a u školama stvara nepotrebni stres i potice testomaniju. Prijedlog za ukidanje polugodišnjeg ocjenjivanja stigao je od samih nastavnika, a u resornom ministarstvu smatraju ga vrlo dobrim i namjeravaju ozakoniti u iducih nekoliko mjeseci.
Ovakav potez u školama je naišao na odobravanje, a skloni su mu i strucnjaci, svjesni da je ocjenjivanje u hrvatskom školskom sustavu frustrirajuce. Upozoravaju, medutim, da pritom treba biti vrlo oprezan jer se ishitrenim promjenama mogu napraviti velike pedagoške pogreške.
Sustavne promjene
Na to upozorava prodekan zagrebackog Uciteljskog fakulteta Ante Bežen, kojemu se ideja ukidanja zakljucivanja ocjena na polugodištu ne cini lošom ako se pritom u ocjenjivanje unesu i neke sustavne promjene.
- U sadašnjem je školskom sustavu ocjenjivanje frustrirajuce. Ispiti i testovi opterecuju i ucitelje i djecu, koja su pod neprestanim presingom. Ako se zakljucivanje ocjena na polugodištu ukine promišljeno, to ne bi trebalo biti loša mjera, ali pritom treba dobro paziti da ne dode do kampanjskog ucenja pa da djeca pocnu uciti tek pred kraj godine, upozorava Bežen.
Isti problem muci i bivšu ministricu Ljilju Vokic, koja je svojedobno propisala da svaki ucenik u polugodištu iz svakog predmeta mora imati najmanje dvije ocjene po elementu. Ocjene su, kaže Vokic, bitne da bi dijete znalo na cemu je i iz kojeg predmeta treba više uciti.
- Ako se ocjene ne budu zakljucivale, djeca ce se raspojasati i postat ce kampanjci. Ucenici na kraju polugodišta moraju znati kakvo je stanje, ne bi li znali što moraju popraviti, smatra Vokic.
Frustracija ispitivanjem
Sustav ocjenjivanja u Hrvatskoj drukciji je od onog u zemljama Europske unije, jer se tamo prati napredovanje ucenika, eventualni problemi, dok se kod nas to svodi samo na brojcane ocjene. Da nije tako, ni daci ne bi bili toliko frustrirani ispitivanjem i ocjenama, upozoravaju strucnjaci.
- Ocjene u zapadnim zemljama nemaju tako presudnu i tešku ulogu kao kod nas, i u tom smjeru bi trebalo mijenjati i naš sustav ocjenjivanja, smatra Ante Bežen. Brojcane su ocjene nužne kod prelaska u viši stupanj obrazovanja, a to je povezano s malom maturom i državnom maturom. Ako se sustav ocjenjivanja vec bude korigirao, treba ga, veli Bežen, korigirati "u kompletu". (Lj. BRATONJA MARTINOVIC/Novi list)