"Buzetski SDP negoduje zbog katastrofalnih primjera kažnjavanja, odnosno punjenja državnog proracuna novcem seljaka", istaknula je na konferenciji za novinare predsjednica buzetskog SDP-a Vlasta Šimek.
"Zakon o radu iz lipnja prošle godine te Pravilnik o evidenciji radnog vremena u poljoprivredi, na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kao i u malim seoskim domacinstvima, donijeli su promjene od koje korist imaju samo država i njezin posrnuli proracun. Naplata kazni od sedam do deset tisuca kuna za neevidentiranje prisutnosti i radnog vremena na radovima u poljoprivredi, samo je dodatni trošak poljoprivredniku i njegovoj proizvodnji, odnosno poskupljenju i tako preskupih proizvoda", rekla je Šimek.
Prilagodavanje vodenju evidencija gotovo je nemoguce, istice Šimek. Radno vrijeme na poljoprivrednim imanjima namecu vremenski uvjeti, klimatske prilike, kako i termini kada se krava teli, svinja oprasi."Danas u malim sredinama kao i u selima buzetskog i istarskog podrucja ima sve manje ljudi koji se bave poljoprivredom jer takav rad ne poznaje ni petka ni svetka i traje svih 365 dana u godini. Sve je više napuštenih i zapuštenih poljoprivrednih površina", veli Šimek.
Buzetski SDP-ovci apeliraju stoga da se svi, od Vlade do lokalne samouprave, založe za promjene, te da se novim zakonom obuhvate i reguliraju proizvodnja i prodaja domacih proizvoda te se vodi racuna o poticajima domace proizvodnje i plasmana, ukljucujuci kvalitetnije uvjete za seljaka. U zakon treba ugraditi i brigu za poljoprivredna domacinstva, ruralne sredine u kojima je nekad osnova života bilo malo seosko domacinstvo koje je prehranjivalo i zapošljavalo znacajan broj clanova obitelji, a pogotovo žena.
"Time bi se smanjila nezaposlenost, najviše žena, koje sve više ostaju bez posla, te osigurala buducnost mladim obiteljima koji žele promijeniti svoj nacin život na selu", istice tajnica buzetskog SDP-a Snežana Andrejev Majcan.
Na pitanje imaju li konkretnih prijedloga, Šimek je rekla da ce pokrenuti inicijativu prema Poljoprivrednoj komori da se po uzoru na Europsku uniju, uvede nova mjera tzv. "nula kilometara" koja osigurava punu zaposlenost svakog ratara, stocara, vocara, pcelara i drugih malih ekoloških proizvodaca. Odnosno, osigurava plasman njihovih proizvoda na tržnici, u trgovini i ugostiteljstvu te preradivackim industrijama koje su obavezne otkupiti najprije proizvode iz najbliže okoline, pritom koristeci domacu proizvodnju.
"Zalažemo se da i Buzetu dobijemo tržnicu. Jedini smo grad u Istri koji nema tržnicu sa domacim proizvodima. Iz ponude viškova naših poljoprivrednika naše nezaposlene žene mogle bi postati prodavacice svježih proizvoda koji nisu prošli višebrojne prekupce", rekla je Šimek.
"Trebalo bi prekinuti s praksom poticaja direktno davanjem novcanih sredstava. Ta sredstva treba pretvoriti u cijenu koštanja proizvoda. Tko proizvodi više neka i zaradi više, a ne davati poticaje ispod stola, po poznanstvima i privilegijama, politickim, rodbinskim i susjedskim", istice clan Gradskog odbora Dario Krivicic.
Takoder je pozvao je zainteresirane sugradane da se natjecu za bespovratna sredstva natjecaja za mjeru 302 pretpristupnih programa Europske unije IPARD-program bespovratnih sredstava EU, za ulaganja u razvoj ruralnog turizma i proizvodnih pogona u poljoprivredi, koji je otvoren 3. sijecnja i traje do 31. ožujka.