Tijekom 2007. godine u sklopu istraživanja statike zgrade Arheološkog muzeja Istre iskopane su dvije arheološke sonde uz istocni i zapadni dio južnog zida, prilikom cega su pronadeni brojni arheološki ostaci, poglavito iz razdoblja željeznog doba.
Pronadeni artefakti jugoistocne sonde, kao i samo nalazište, predstavljeni su na izložbi "Na pocetku je bila pec" Arheološkog muzeja Istre u galeriji Vincent iz Kastva Istarskog narodnog kazališta Gradskog kazališta Pula. Autorica izložbe je Kristina Mihovilic, ali za prezentaciju brojnih i zanimljivih nalaza potrebna je bila detaljna strucna obrada koju je obavio niz strucnjaka i institucija.
Jugoistocna arheološka sonda duga je pet i široka tri metra, a u njoj je dokumentirano pet kulturnih slojeva od cega su slojevi od petog do drugog prapovijesni, dok je prvi sloj rimski i odgovara nalazu koji je otkrio Mirabella Roberti vec 1939. godine. Peti i najstariji kulturni sloj cini pod kuce u kojem je smještena mala kružna pec, bacvastog profila sa zaobljenim gornjim rubom i oštecenim otvorom prema istoku.
Puno je uporabnih predmeta pronadeno uz samu pec, a najcešce su to oslonci za posude, dijelovi kozica za oslanjanje posuda, ali i veci utezi polukružnih i piramidalnih oblika koji su korišteni za tkanje, kao i za ribarske mreže. Uz pec, pronadene su i kosti sisavaca, ptica i riba, ali i školjke i puževi. U ovom najstarijem (od 9. do 8. stoljeca pr. Kr.) i najnižem sloju nalazila se i koštana igla s velikom uškom i posebno kopljastim šiljkom koja je vjerojatno služila za izradu i krpanje mreža. U peci se nalazila i 21 minijaturna posudica od gline, korištene kao pokloni raznim svetištima, ali najvjerojatnije su bile namijenjene djecjoj igri.
Cetvrti kulturni sloj predstavlja kuca sagradena na zgarištu one iz petog sloja. Arheolozi smatraju da se radi o obnovljenoj nastambi istih stanara bez izrazitog kronološkog odmaka, a na takav ih je zakljucak navelo ponavljanje brojnih nalaza predmeta vezanih u ognjište te minijaturne posudice identicne onima iz donjeg sloja. Kuca je navodno nastala u kratkom vremenu od 9. do 8. stoljeca što dokumentiraju ulomci importirane keramike.
Na tom sloju u zapadnom dijelu sonde naden je i veci dio stupe, a pojavljuju se i ulomci žrvnjeva izradeni od vulkanskih stijena. Na istom se prostoru kuce živjelo još cijelo 7. stoljece pr. Kr., no u 6. stoljecu pr. Kr. život se iz tog prostora povlaci, a nad stambenim objektom se proširila nekropola koja oznacava treci kulturni sloj.
Na oko dva metra dubine pronadena su tri žarna groba. U prvom grobu pronadena je grobna žara - lonac ovalnog profila s oštecenim ušcem - koji je bio položen na sloj kamenja i okružen i zašticen kamenjem. U drugom grobu je takoder pronadena grobna žara, a u trecem vrcic koji je sadržavao spaljene kosti pokojnika, par malih broncanih spiralnih narukvica i jedan koštani predmet. Antropološkom je analizom utvrdeno da je rijec o djetetu starosti od jedne do tri godine, a predmeti s kojima je pokopan pokazuje da se radi o pripadniku elitnog sloja tadašnje Pule. U trecem kulturnom sloju nalaze se i razni pladnjevi i još jedna velika koštana igla, takoder korištena za izradu i krpanje mreža.
Nad slojem s grobovima nalazi se drugi kulturni sloj (od 4. do 1. stoljeca pr. Kr.) u kojem ponovo prevladavaju predmeti vezani za život i nastambe. Tu su pronadeni ulomci keramickih oslonaca za posude, zatim ulomci lonaca radenih na loncarskom kolu, ali i nalazi od jantara poput jedne perle. Nad ovim je ureden rimski drenažni sloj s amforama okrenutim šiljkom prema gore, koje predstavljaju prvi kulturni sloj (od druge polovice 1. stoljeca pr. Kr.)
O bogatstvu nalaza svjedoci i popratni katalog izložbe u kojem se analizira nalazište i svi eksponati, a koji ima cak 80 stranica. Vrijedna i bogata izložba otvorena je za ovogodišnju Noc muzeja, a ostaje otvorena do 28. veljace.