Gdje obilježiti Dan voda doli na prekrasnoj lokvi Pajićka, smještenoj nedaleko Muntrilja na Tinjanštini, koja je stoljećima značila život za žitelje toga područja, a koristila se sve do 1985. godine.
U idiličnom proljetnom krajoliku tako se u organizaciji tinjanske folklorne udruge "Kumpanija kosirići" održao susret kojem su prisustvovali polaznici viših razreda tinjanske osnovne škole s učiteljima, mladi folkloraši te malobrojni stanovnici triju okolnih zaselaka Pajići, Jurići i Travani.
Školarci su krenuli još u osam sati ujutro pješke iz Tinjana (udaljenog pet kilometara zračne linije) da bi na lokalitetu dočekali poznatog uzgajivača istarskog goveda, Marija Gašparinija iz nedalekih Fabci. Stigao je s mladim sviračima tradicijskih instrumenata na vozu (kola) kojeg su pokretala dva poveća istarska vola koja su privezana za stabla pokraj lokve.
Uz ples i pjesmu demonstriralo se pranje robe na dasci, grabljanje sijena, sječa drače rankunom te konačno izvlačenje vode iz obzidanog izvora Pajićka metodom "iz ruku u ruke". Iz vjedra (sića) bi se vodom napunila brenta na čiji bi se vrh stavila grana leprina kako voda pri prenošenju ne bi pljuskala van. Brenta bi se zatim prinijela kolima te kroz lijevak prelila u bačve pričvršćene za voz nakon čega je bila spremna za transport.
- Interesantno je ča samo jedanput znan da je bila prazna Pajićka. Kad san bija mali se domišljan kako su žene jena sprid druge uzimale vodu uvečer. Sve su scrpile i niš ni bilo više vode. Jutro su opet bile pune rupe, pa je bilo važno ki će se brže stati, kazuje nam 75-godišnji Viktor Golčić iz obližnjih Jurići kojeg smo pitali na koji se način uzimala voda iz lokve.
"Z jenon malon laticon u šiće i ručno ili na glavi, jer su ljudi bilo siromašniji, debuli, pa bi si samo skočili zet par šići. Onda su došli ti bojži tovari, pa su gonili z tima tovari. Pa to je palo od mode. Pak ljudi su se malo ojačali su napravili kaštelanu (maštel, velika bačva op.a.) u koju bi stalo 700-800 litri i z vozom peljali, kaže barba Vitorio dodajući da je njegova obitelj imala šternu, pa je po vodu dolazila samo za potrebe pojenja volova.
"Ali ni bogzna ča bilo vode, se je šparalo, jer nas je bilo devet u familiji, a od susedi ih je bilo četrnaes, a nisu imali šterne", koji kaže da odmah prekine sugovornika koji mu kaže da je danas loše. "Onda niš nisi ima, ni bičiklete. Kad san bija mlad san hodija u Beram na ples, malo maneštre san poija doma, i na noge priko Jurasi i Katuna doli, i plesa u Bermu. Komoć san doša doma u polnoći od debulece. A sad pred malo, kad san bija na Bartulji u Žminju, ćevapčići, vraga, boga, ćo, san fraja magari san star. A mladi nismo niš, ćo moj, ma san patija", zaključio je Viktor dodavši da je nekad u trima zaselcima živjelo 95, a danas samo sedam ljudi.
Susret je pozdravio tinjanski donačelnik Ervin Štifanić, dok je Mirjana Margetić iz Etnografskog muzeja Istre održala kratko predavanje u kojem je naglasila da su lokve sastavni dio istarskog ruralnog krajolika kojeg je potrebno očuvati. Dan vode se u svijetu obilježava na inicijativu Ujedinjenih naroda od 1993. godine.
Vižinada: U pripremi gradnja prve mini hidroelektrane
Svjetski dan voda pod motom "Voda i energija" Istarski vodovod iz Buzeta obilježio je otvorenim vratima na izvorištima i postrojenjima Gradole i Sv. Ivan te akumulaciji Butoniga.
Središnja je svečanost održana uz postrojenje za kondicioniranje vode Gradole u općini Vižinada, najizdašnijem istarskom izvoru iz kojeg su prve litre vode potekle prema špinama prije 45 godina.
- Poznato je da su zalihe slatke vode ograničene, pa nek' i ovaj skup protekne u znaku zajedničke želje da se u proizvodnji energije manje koristi voda i iznalaze druge mogućnosti. U svijetu više od milijarde ljudi nema stalan pristup zdravoj vodi. U Hrvatskoj, srećom, imamo velike količine pitke vode, ali to ne znači da se s njom ne trebamo ponašati racionalno, rekla je dožupanica Giuseppina Rajko.
Načelnik Vižinade Marko Ferenac podsjetio je da voda znači život i da živimo u kraju koji je njom izuzetno bogat. "Pozivam vas da zajedno sačuvamo ono što su nam preci ostavili u nasljeđe - svaki izvor, potok i jezero te da ih u još boljem stanju predamo potomcima", kazao je. Laura Šuperina, direktorica Istarskog vodovoda, najavila je da su pred dobivanjem potvrde za glavni projekt i da se nada da će vlastitim sredstvima ili pomoću fondova EU-a izgraditi prvu mini hidroelektranu u Hrvatskoj.
O sustavu Gradole govorio je voditelj distribucije i proizvodnje Mladen Nežić. Studentice ekonomije u Puli Katarina Županić i Željka Sertić predstavile su utjecaj dobre opskrbljenosti i kvalitete vode na turizam i gospodarstvo. Viši suradnik u županijskom Odjelu za poljoprivredu Nikola Cvitan govorio je o izvoru Gradole i navodnjavanju.
"Dovršetak izgradnje sustava u Valturi očekujemo do kraja godine. Kapacitet akumulacije je 635 tisuća kubika, a investicija vrijedna oko 65 milijuna kuna. Pred dobivanjem smo građevinske dozvole za prvi pilot-projekt na Poreštini, Červar Porat - Bašarinka, na području Bujštine pripremamo projekt Petrovija, a idemo i na javni natječaj za idejni projekt za sustav Žmergo u općini Brtonigla", rekao je Cvitan.
Predstavljeni su novi 10-minutni promotivni film Istarskog vodovoda i obnovljena web stranica www.ivb.hr. (A. DAGOSTIN; K. FLEGAR)