Sve place više od place predsjednika države, koja iznosi oko 23 tisuce kuna neto, treba oporezivati stopom poreza na dohodak od 66 posto, traži Vilim Ribic, predsjednik Velikog vijeca Sindikata znanosti, ukazujuci Vladi da bi trebalo zadržati cetiri stope oporezivanja dohotka.
Pritom, sindikat smatra i da valja zadržati stopu od 45 posto, a ne snižavati je na 40. Taj sindikat traži i da se ukine najveca osnovica za obracun doprinosa. Naime, obvezni doprinosi placaju se do najvišeg bruto iznosa od 46.296 kuna. Krizni porez, pak, valja zamijeniti kriznim prirezom i tada bi bogatiji podnijeli veci teret krize.
"Placa predsjednika države mjerilo je najsloženijeg i najodgovornijeg rada, a sve iznad je pohlepa", ustvrdio je Ribic na konferenciji za novinare u ponedjeljak objašnjavajuci zbog cega treba vratiti i cetvrtu stopu oporezivanja dohotka te je znacajno povecati.
Ekonomist Sindikata znanosti Marko Krištof na kritike da je poslodavcima cijena rada u Hrvatskoj previsoka odgovara da place nisu visoke, vec skupi rad proizlazi iz prevelikih opterecenja placa. On komentira da se i s najnovijim izmjenama u oporezivanju dohotka ponavlja stara prica: korist ce imati najviše oni s visokim primanjima.
Stoga istice i da izrijekom treba zabraniti ugovaranje placa u neto iznosu jer to ide na ruku poslodavcu, a radnik nece osjetiti nikakvu korist od poreznih izmjena. Porezi su, kako je kazao Ribic, nešto najbolje što je civilizacija izmislila, a zlo mogu biti samo ako ga se plati pa ga netko pokrade.
Objašnjavajuci ideju kriznog prireza, Ribic podsjeca da bi se on placao na masu placenog poreza, pa bi oni koji placaju viši porez placali i viši prirez. Tako bi, veli Ribic, ministar financija Ivan Šuker, koji na svoju placu od 17.750 kn placa 740 kn kriznog poreza, umjesto toga placao 1.274 kn kriznog prireza. S druge strane, radnici s malim placama bili bi oslobodeni placanja prireza.
"Vlada ne bi smjela dopustiti svijetu kapitala da oblikuje hrvatsko društvo", veli Ribic te odbacuje i tvrdnje o previsokoj javnoj potrošnji u Hrvatskoj. Hrvatska je, veli Ribic, gledajuci udio rashoda opce konsolidirane države, na 22. mjestu kada se promatra 29. europskih zemalja, odnosno 27 clanica EU-a, Island i Hrvatska.