Od pocetka prošle godine na snazi je Zakon o potrošackom kreditiranju, kojim je propisano da onaj tko posuduje manje od 1.500 kuna ne mora pitati nadležna tijela dozvolu za rad. Nedavno su te financijske institucije pocele sve agresivnije oglašavati svoje mikrokredite pa se tako na specijaliziranim web-portalima uz informaciju o novim proizvodima nude zajmovi - ispod praga od 1.500 kuna.
Približavanje božicnog potrošackog ludila ponukalo je te tvrtke da svoje usluge reklamiraju pored proizvoda za kojima se ocekuje velika potražnja u iducih mjesec dana. Najcešce se njihove reklame mogu vidjeti na portalima vezanim uz mobitele.
Prvi put je džabe
Iako te tvrtke reklamiraju da novim korisnicima ustupaju bez naknade prvi zajam od 300 do 400 kuna, za ostale zajmove, kao i ako je rijec o "starim" klijentima, placaju se astronomske naknade. Za posudbe do 30 dana naplacuju 25 posto, odnosno 23 posto ako je posudba na 15 dana.
Dakle, ako netko iz mjeseca u mjesec posuduje po 1.000 kuna, u godinu dana platit ce 3.000 kuna naknada! Odnosno, ako posuduje taj iznos na rok od dva tjedna platit ce cak 5.520 kuna naknada. Ako je glavnica 1.000 kuna, to znaci da je efektivni trošak kredita 300 posto godišnje, odnosno 552 posto, ovisno o tome promatra li se posudba na mjesec dana ili pola mjeseca.
Postoje i drugacije racunice. Kad bi se neprekidno bilo u dugu po 500 kuna platilo bi se naknadu od 360 posto, odnosno 600 posto, ovisno o tome je li povrat 15 ili 30 dana.
No, jedna od tvrtki koja nudi mikrokredite na svojim je web-stranicama objavila da efektivna kamata može dostici 2.333 posto. Kad se te naknade usporede s najvišom dopuštenom kamatom za gradane u Hrvatskoj, 12 posto, jasno je da oni koji placaju kredite bankama imaju pristup relativno jeftinom novcu, a onaj tko podiže mikrokredite placa naknade koje granice sa zdravim razumom.
Ne mogu svi do mikrokredita
Ipak, ne mogu svi do mikrokredita. Tvrtke koje ih nude traže prilikom prve posudbe zadnja tri mjesecna izvatka prometa po tekucem racunu na koji punoljetni korisnici primaju dohodak od place ili mirovine.
Takve kredite u Hrvatskoj nude tri zagrebacke tvrtke, koje su u vlasništvu Islandana, Švedana i Finaca. Direktor i vlasnik tvrtke Odmah je Islandanin Skorri Rafn Rafnsson. Kredite nudi putem web-stranice mikrokredit.hr, ali i putem SMS-ova, uz prethodnu registraciju na web-portalu.
Iste usluge nudi i tvrtka Mobitel proizvodi putem svoje stranice InstantKredit.hr. Vlasnici tvrtke su švedski državljani John Alexander Joakim Grundström, Luka Culic i Oste Popovic. Treca tvrtka koja nudi mikrokredite je Ferratum, iza koje stoje Finci Saku Eero Juhana Timonen, Lea Liigus, Sari Maarit Kauppi i Jorma Olavi Jokela te jedini koji nije Finac - Izidor Korpar.
Novinarka Novog lista Bojana Mrvoš Pavic nedavno je objavila da je istražujuci tu temu od agencija posudivaca doznala da je u inozemstvu ovaj financijski proizvod opceprihvacen, iako je ujedno i skuplji. Navela je da u Velikoj Britaniji naplacuju naknadu i do 40 posto od iznosa kredita, a u cijeloj je zapadnoj Europi milijun korisnika ovakvih kreditica.
Tolike naknade, osim možda one lihvarske, u Hrvatskoj nema, no resorna ministarstva i regulatori ovim se problemom ne mogu pozabaviti, buduci da su mu propustima u zakonu dali zeleno svjetlo.
Ispod radara HNB-a
U cijoj su nadležnosti tvrtke koje nude mikrokredite i zašto bi kredit manji od 1.500 kuna, ili bilo kojeg drugog iznosa, bio izuzet od pravila, ako je kredit? Iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske narodne banke su nam odgovorili da te tvrtke ne potpadaju pod njihovu nadležnost.
- Medutim, poznata nam je istaknuta problematika, koja je i u medijima u nekoliko navrata obradivana. Tom prilikom su gradani upozoreni na elemente o kojima je potrebno voditi racuna da bi izbjegli eventualna kasnija neugodna iznenadenja. Naime, osim što nisu pod ingerencijom HNB-a, takve tvrtke trenutno ne podliježu ni obvezama iz Zakona o potrošackom kreditiranju, buduci da odobravaju potrošacke kredite ispod iznosa od 1.500 kuna.
Po informacijama kojima raspolažemo, Ministarstvo financija, kao nadležno tijelo za donošenje izmjena Zakona o potrošackom kreditiranju, upoznato je s tom problematikom i vjerujemo da ce se to uzeti u obzir prilikom prve sljedece izmjene tog zakona. Neovisno o prethodno navedenom, nastavak poslovanja konkretnih tvrtki ovisi o iskazanom interesu za takvu vrstu kredita, a ako se netko odluci za nepovoljniju ponudu, smatramo da je to stvar osobnog izbora i vlastitog rizika, navela je Dejana Rebernik iz Ureda za odnose s javnošcu HNB-a.
Odgovor Ministarstva financija po tom pitanju nismo dobili.