Od 15. srpnja bit ce dopuštena javna okupljanja i javni prosvjed na Markovu trgu, predvideno je izmjenama Zakona o javnom okupljanju koje je Vlada s današnje sjednice uputila u drugo saborsko citanje.
Pristup prilikom javnog okupljanja ili prosvjeda na Markovom trgu ogranicen je na 10 metara od Sabora i Vlade te 20 metara od Ustavnog suda. Taj ce prostor biti primjereno oznacen, a kao što je i ranije bilo predlagano javno okupljanje i javni prosvjed na Markovu trgu bit ce moguc od 8 do 22 sata, dok je broj sudionika ogranicen na 1500.
Premijer Zoran Milanovic kazao je kako time vladajuci ispunjavaju svoje izborno obecanje. "To je mala stvar i nevažna za Hrvatsku i hrvatski napredak, ali pokazuje kakav stav imamo prema gradanskim slobodama", rekao je.
U Sabor su upucene i izmjene Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskome saboru te Zakona o državnim dužnosnicima, a kojima se zastupnicima i dužnosnicima nakon prestanka obnašanja tih dužnosti omogucuje povratak na rad kod poslodavca kod kojeg su bili u radnom odnosu na neodredeno vrijeme prije pocetka obnašanja dužnosti.
Takva odredba, kazao je premijer Milanovic, postoji vec 17 godina za hrvatske diplomate ciji bracni drugovi nakon povratka iz inozemstva imaju to zakonsko pravo povratka kod poslodavca kod kojeg su radili prije odlaska u diplomaciju. Osobno sam to iskusio kad sam se vratio iz inozemstva za svoju suprugu, rekao je.
Saboru su upucene i izmjene Zakona o sigurnosnim provjerama koje predvidaju nižu razinu, umjesto prve razine trecu razinu, provjere za osobe koje su izabrane na dužnost i imenovane od Vlade.
Naime, sigurnosna provjera za pristup klasificiranim podacima za te osobe sada predvida sigurnosnu provjeru prvog stupnja, odnosno temeljnu provjeru a to, uz uvid u dostupne dokumente i evidencije, podrazumjeva primjerice i razgovore sa susjedima ili prijateljima, eventualno poligraf, ispunjavanje upitnika itd.
Dovodimo se u situaciju da jednako vjerujemo ili se pouzdajemo u ocjenu životnih navika i stavova koje iznose poznanici te da njihove stavove uzimamo jednako kao politicku procjenu predsjednika vlade ili celnika tijela, objašnjavaju u vladi.
Izmjenama bi se pak takva prva razina provjere zamijenila provjerom trece kategorije, odnosno provjerom kroz evidencije, zbirke podataka koje vec postoje. Temeljna sigurnosna provjera provela bi se samo kada to zatraži sam celnik tijela.
U skladu s tim izmjenama predložene su i izmjene Zakona o tajnosti podataka, pa ce te osobe imati pravo pristupa klasificiranim dokumentima bez certifikata, uz potpisanu izjavu o tajnosti podataka.