Arheološka istraživanja koja se izvode u sklopu projekta obnove komunalne infrastrukture u povijesnoj jezgri Poreča donijela su nova otkrića na Trgu Marafor, gdje su jučer pronađeni na metar ispod tla antički Decumanus, odnosno ulica i komad nogostupa uz nju, te dio apside nekadašnje crkve Sv. Jurja. Na licu mjesta razgovarali smo s voditeljem projekta, arheologom Davorom Mundom iz Zavičajnog muzeja Poreštine, u čijoj se režiji odvija ovo istraživanje.
Nepoznata zgrada
-Jako smo zadovoljni otkrićima – ostaci nekadašnjeg Decumanusa i pločnika bili su očekivani, ali ne, odmah uz to, i zid koji smo našli. Zid je pripadao zgradi koja se nalazila uz sam forum. No, sada ne možemo definirati o kojoj se zgradi radi, ni koliko je velika, jer smo sondom delimitirali taj prostor. Trebali bi otvoriti još, što u ovoj fazi istraživanja nije predviđeno. Naš je cilj bio pronaći sjecište carda (u rimskim gradovima jedna od glavnih ulica op. a.) i Decumanusa, ali to još nismo našli. Dvije su mogućnosti – ili je cardo manji ili do njega još nismo došli, pojasnio je Munda, dodavši da su s istraživanjima na Maraforu počeli prije osam dana.
Na drugom punktu, odnosno na lokaciji druge sonde, na samo nekoliko metara od ovih otkrića, pronađeni su ostaci crkve sv. Jurja.
-Nju imamo već zapisanu u katastru, bila je ovdje do druge polovice 19. stoljeća, pa smo zato sondu postavili otprilike gdje smo procijenili da se nalazila. Našli smo dio apside a sad tražimo i ostatak, jer po apsidi ćemo moći točno definirati iz kojeg je doba i kakvo je bilo popločenje. Neki smatraju da je ranoromanička crkva, drugi da datira ranije, neki da je kasnoantička, ali to sada ne možemo utvrditi. Za crkvu sv. Jurja sigurno se zna da je bila jednobrodna, povezana s plemićkom obitelji i zna se njena veličina, naveo je Munda.
Geotehničke sondaže
Prema riječima Munde, postoji mogućnost da pronađu ispod crkve Sv. Jurja i ostatke Comitiuma, odnosno zgrade iz rimskog doba čiji su tragovi vidljivi i danas. Comitium je uništen za vrijeme dok se gradila crkva sv. Jurja.
Ova su arheološka istraživanja prvi korak u rekonstrukciji povijesne jezgre, a obuhvaćaju površinu od oko 5.800 četvornih metara. U studenom prošle godine pisali smo o otkrivenim grobovima i kosturima iz 15. stoljeća na metar ispod tla, odmah do ulaza u Istarsku sabornicu. Istraživanje se radi geotehničkim sondažnim bušenjem na 25 pozicija uz sama pročelja zgrada, za što je postavljeno sedam arheoloških sondi. Dobiveni podaci poslužit će kao podloga kod projektiranja i izrade projektne dokumentacije za izvođenje radova na obnovi posljednje dvije faze povijesne jezgre. (Tanja KOCIJANČIĆ)