Na Madeiri rastu biljke još iz ledenog doba

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Na svojim pomorskim ekspedicijama Madeiru su 1418. godine otkrili Portugalci. Radi se o arhipelagu koji cine dva veca otoka: Madeira i Porto Santo te desetak manjih i dan-danas nenastanjenih otoka. No, ovi se otoci spominju, doduše ne pod tim nazivom, još u vrijeme Rimskoga Carstva kada ih je kronicar Plinije Stariji naveo u jednoj od svojih knjiga.
Portugalci su se usidrili u zašticenom zaljevu nevjerojatne ljepote koji je napola okružen prirodnim amfiteatrom planina. Godine 1425. na tom mjestu utemeljen je Funchal, glavni grad Madeire. Otok Madeira dug je 57, a širok 22 kilometra. Ovdje živi 260 tisuca stanovnika, od kojih 120 tisuca živi u Funchalu.
Inace, Madeira je regija sa širokom autonomijom, a kada govorimo o njoj tada govorimo o posebnostima: o njezinim bazaltnim stijenama, plažama s bazaltnim oblucima, no prije svega o njezinoj bujnoj vegetaciji koja je jedinstvena.

Floru cine biljke koje su nestale u Europi još u vrijeme zadnjeg ledenog doba: šume posebne lovorike, mahagonija, bijelog bora, a ondje rastu i samonikle orhideje, aloje, strelitzije, dok uzgoj banana te manga i papaje cini temelj poljoprivrede. Funchal je dobio ime po koromacu (funcho je njegov portugalski naziv) koji je u izobilju ovdje rastao u doba otkrica. Grad je oivicen planinama koje poput krune cine prirodni amfiteatar izvanredne ljepote, posebno ako mu se prilazi s morske strane.Turizam je najrazvijenija grana na otoku, a njegovi korijeni sežu u daleku prošlost. Još davne 1860. godine carica Sissi došla je na otok izlijeciti pocetak tuberkuloze u ugodnoj klimi. Bila je smještena u palaci San Lorenzo na mjestu na kojem se danas nalazi hotel visoke kategorije Casino te kip kraljevIako je otok udaljen 980 kilometara od Lisabona i 950 od zapadne obale Afrike, ima dobre pomorske i zracne veze s maticnom domovinom i sa svijetom.U gradu Funchalu turisti imaju što posjetiti – katedralu koja je dovršena 1508. godine sa zanimljivim stropom izradenim od drva s otoka, etnografski muzej i crkvu Igreja Do Collegio (sv. Ivana Krstitelja), kao i crkvu s brojnim kipovima iz 17. i 18. stoljeca. Najpitoreskniji dio otoka je nazvan Monte. Tu je, u Madeiri, pokopan posljednji austrijski car Karl I. 1922. godine. Posebna atrakcija otoka su i carreiros, slamnate korpe kojima se turisti spuštaju do Funchala. Spuštanje velikom brzinom po uskim ulicama u ovim korpama bez kotaca i zaštite podiže adrenalin i pridonosi nezaboravnom iskustvu i doživljaju otoka.

Na tri kilometra od Funchala je botanicki vrt gdje nalazimo 2.000 vrsta biljaka sa svih kontinenata: orhideje, anturijume, strelitzije, kaktuse, palme, paprati - a sve one kao da se nalaze u svome prirodnom habitatu. Funchal se može pohvaliti hotelima s pet zvjezdica te s dva golf igrališta. U jednom od njih, igralištu Di Santo da Serra, u proljece se odvija poznati turnir Madeira Open. Drugo golf igralište smješteno je na padinama planina i okruženo parkom nevjerojatne ljepote. Poseban doživljaj pruža šetnja tržnicom i ribarnicom u jutarnjim satima. Na granitnim stolovima šepure se tune, sabljarke i mnoge druge uredno poredane ribe, što nije cudno jer je more oko Madeire, naime, izuzetno bogato ribom.

Prica za sebe je tržnica Mercado dos Labradores, gdje svježe voce, povrce te cvijece širi prekrasne mirise.Najviši rt Cabo Girao, visok 580 metara ujedno je i najviši rt Europe s kojega puca vidik do Funchala. No, još je ljepše vidjeti terase s raznim kulturama koje se spuštaju sve do mora, a na njima je nemoguce koristiti tehnološka dostignuca pa vrijedni seljani sve rucno obraduju.Tu se uzgaja vinova loza, koja daje tradicionalno vino poznato u cijelome svijetu, kao i banane, papaje... Na ovome se otoku pravi i jedna vrsta malvazije, a od likera poznat je onaj s medom, sastojkom koji se upotrebljava i u brojnim kolacima. Za otok je karakteristicna posebna mikroklima; godišnje se temperatura zraka, koja je identicna morskoj, krece u prosjeku od 16 do 22 stupnja Celzija. Brojne šume na otoku dio su zašticene prirodne baštine UNESCO-a.


Podijeli: Facebook Twiter