Zbog mišje groznice dosad je u Klinici za infektologiju Klinickog bolnickog centra Rijeka hospitalizirano pet osoba. Trenutacno se još dvije osobe nalaze na lijecenju, no one ce prema rijecima lijecnika, biti uskoro otpuštene iz bolnice i to najvjerojatnije pocetkom iduceg tjedna. Prema rijecima prof. dr. Ivice Pavica s Klinike za infektologiju, u svih pet slucajeva bolest nema trajnih posljedica za zdravlje zaraženih, niti je bilo potrebe za primjenom dijalize koja je ponekad u težim oblicima ove zaraze potrebna.
- Dosad smo zabilježili pet pacijenata s mišjom groznicom odnosno hemoragijskom groznicom s bubrežnim sindromom. Uglavnom je rijec o osobama koje se po prirodi svog posla nalaze u blizini šume ili pak rade u skladišnim prostorima. Podrucja su kojih su nam došli pacijenti su Gorski kotar, Lika i rubno podrucje Rijeke - kaže Pavic.
Ciklicka pojava
Iako je prošlog tjedna u javnosti potvrdena informacija o više slucajeva mišje groznice u Zagrebu, informacije o slucajevima mišje groznice, istice Pavic, ove godine pristižu iz svih dijelova Hrvatske. Po tome vec sad mnogi zakljucuju da bi ova godina mogla biti godina epidemije mišje groznice, tim više što su se prvi slucajevi pojavili zimi u atipicno godišnje doba za ovu zarazu koja se najcešce širi ljeti.
- Ovakve godine su uobicajena ciklicka pojava. Posljednji put to je bila 2002. godina kad je u cijeloj Hrvatskoj mišjom groznicom bilo zaraženo oko petsto ljudi. Prije toga veca pojava mišje groznice zabilježena je u vrijeme Domovinskog rata. Najcešce takva razdoblja ovise o vegetaciji odnosno o vecoj dostupnosti hrane kojom se hrane glodavci koji prenose mišju groznicu - objašnjava Pavic.
Simptomatsko lijecenje
Ovaj virus kojeg glodavci izlucuju putem urina i izmeta kod nas najviše prenose rida voluharica i žutogrli miš, a osim osoba koje su profesionalno vezane uz šumske predjele, mišjom se groznicom cesto se zaraze i izletnici. Nacin na koji se ljudi zaraze obicno je udisanje prašine onecišcene izlucevinama zaraženih šumskih životinja ili unosom uzrocnika u usta putem onecišcenih ruku, hrane i pica.
Virus se ne prenosi medu ljudima, a simptomi su povišena temperatura, otežano mokrenje zbog oslabljenog rada bubrega, a moguca su i krvarenja. Takoder, moguce je i zamucenje vida i bolovi u slabinama. Lijecenje je najcešce simptomatsko, samo u težim slucajevima zaraze pacijenti ponekad trebaju dijalizu kako bi im se normalizirao rad bubrega. Bolest može trajati i do dva tjedna pri cemu njezin završetak oznacava izlucivanje velike kolicine urina uslijed cega dolazi do stabilizacije krvnog tlaka i bubrežnih funkcija. Oporavak je obicno polagan, može potrajati i nekoliko mjeseci, no obicno protjece bez komplikacija te dolazi do potpunog izljecenja.
Higijena glavna prevencija
Kako kaže voditeljica Službe za epidemiologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. ?ana Pahor, od mišje groznice može se zaštiti samo prevencijom koja podrazumijeva pranje ruku i pravilno skladištenje hrane.
- Zaštita ukljucuje niz preventivnih mjera koje se u ovom slucaju posebno odnose na sve koji borave u šumi. Osim pranja ruku, treba svakako izbjegavati puštanje hrane na otvorenom prostoru što posebno vrijedi za izletnike i šumske radnike koji su uostalom u najvecoj opasnosti od mišje groznice koje se s druge strane covjek koji samo šeta Korzom ne treba bojati - porucuje Pahor. (B. CALUŠIC/Novi list)