Udruga Franak danas je na svojim web stranicama objavila otvoreno pismo Vladi u kojem traži žuran sastanak, koji su lani već nekoliko puta bezuspješno pokušali dogovoriti budući da su, tvrde, odgovori na zahtjeve bili nekorektni ili odbijeni.
- Ovom ponovljenom zamolbom za žurni sastanak još jednom ističemo da, iako je prošlo već 14 mjeseci od kulminacije problema korisnika kredita s valutnom klauzulom u švicarcima, nismo prestali računati na aktivno uključivanje Vlade u rješavanje navedenog problema. Iskreno se nadamo da mogućnost konstruktivnog razgovora i rada s Ministarstvom financija, Ministarstvom gospodarstva i HNB-om neće biti zamijenjena brzopletim mijenjanjem zakona u hitnoj proceduri bez javne rasprave, a sve u svrhu prilagođavanja europskoj zakonskoj regulativi.
Republika Hrvatska jedina je zemlja u okruženju u kojoj je podignuta i prihvaćena prva kolektivna tužba za zaštitu interesa potrošača korisnika kreditnih usluga. Navedena činjenica je dokaz da se dozvolilo da manjkav Zakon o kreditnim institucijama i sramotno loš nadzor bankarskog sektora dovedu korisnike kredita s valutnom klauzulom u švicarcima do toga da zaštitu traže od nadležnog suda. No, građani su posebno ogorčeni dosadašnjim ponašanjem Vlade, od koje su očekivali da će problem, koji se tiče više od 120.000 hrvatskih obitelji, rješavati brže iskazujući veću dozu moralno socijalne osjetljivosti i odgovornosti, piše u pismu koje podržava 6.500 članova Franka.
Jadranka Glibota, članica udruge Franak koja predstavlja Istarsku županiju, kaže da broj ovrha nad nekretninama rapidno raste.
- Ljudi vraćaju automobile koje su kupili na leasing. Jednog fiću ili punta plaćaju kao passata. U švicarcima je nominirano oko 40 posto kredita. Rate su svima porasle, na primjer, moja je s 3.500 skočila na više od 5.000 kuna. Ljudi više ne mogu plaćati, a i ne vide svrhu plaćanja. Krajem 2007. podigla sam kredit od 75.000 eura za stan od 70 kvadrata u Puli, s time da sam dodala i vlastitih 26 tisuća jer je stan koštao sto tisuća eura. Samo zbog rasta tečaja dugujem sto tisuća kuna više nego kada sam podignula kredit, a dosad sam platila više od 200 tisuća kuna. Nekretnine su odonda pale 30 posto, tako da nemamo nikakvu šansu da prodamo stan. Sada ga mogu prodati za 70.000 eura i bila bih dužna 30.000 eura, kaže Glibota.
Napominje da Hrvatska još nije donijela zakon o osobnom bankrotu, što, kaže, ne odgovara bankama.
- Srednje generacije nemaju izlaza. Sve i da prodaju nekretninu, nemaju ni za podstanarstvo, a idućih 10 ili 15 godina morale bi plaćali nešto što ne posjeduju i nemaju više uopće šanse da ikada išta kupe. Rata je porasla za 40 do 50 posto, a plaće su pale za isto toliko, rekla je Glibota.
U udruzi ističu da su problemom nemogućnosti otplate kredita posebno pogođene mlade obitelji koje su se nastojale stambeno osamostaliti sredinom prošlog desetljeća. Čitava generacija djece danas odrasta u oskudici i strepnji od gubitka krova nad glavom, smatraju u Franku. (Piše Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)