"Definitivno svoj posao ne obavljate kako treba ako vam je Wikipedia jedini izvor." Netko bi na prvu pomislio da su to rijeci jednog od brojnih kriticara besplatne svjetske višejezicne internetske enciklopedije, koja upravo ovih dana slavi deset godina postojanja. Ipak, izjavio je to osnivac Wikipedije Jimmy Wales u intervjuu Metro-portalu.hr., dodajuci da je ona odlicna pocetna tocka koju bismo trebali koristiti poput svake druge enciklopedije: pocetnu tocku od koje se gradi prica.
Iz godine u godinu smanjivao se broj njenih kriticara, a rapidno rasla suma besplatnih informacija i clanaka - do danas više od tri i pol milijuna clanaka od gotovo 14 milijuna registriranih autora, na više od 200 jezika. Wikipediju mjesecno posjeti cak 400 milijuna ljudi!
Kritike pa i sprdnja pratili su ovu on line enciklopediju od pokretanja 15. sijecnja 2001., a svojedobno je došla pod udar privremenih ili trajnih zabrana - zabrana britanskim studentima povijesti na Middlebury Collegeu da je koriste kao referentnu gradu, kao i u Santa Cruzu u SAD-u, gdje su se mjere protiv Wikipedije pravdale time da studentima nedostaje istraživackih vještina i da ne znaju koristiti knjižnicu.
Tko je mogao pomisliti da ce danas Wikipediju hvaliti poznati hrvatski leksikografi i urednici kapitalnih domacih tiskanih enciklopedija (u novom Globusu Antun Vujic, Velimir Viskovic, Vlaho Bogišic, Ivo Goldstein i Mladen Klemencic)! No svi istovremeno govore da njene podatke uzimaju s oprezom, rezervom i naknadnom provjerom u drugim izvorima.
Mete kritike Wikipedije dosad su bile neravnomjerna kvaliteta, nepotkrepljeni stavovi, pristranost sustava, a prigovara joj se i da ne može održati visok stupanj pouzdanosti i mjerodavnosti zbog svoje otvorene uredivacke politike.
Uz slobodan, besplatan pristup, brzu uslugu i jasnocu traženih informacija, mnogi je cijene i zbog ucestalog ažuriranja, gdje su zakinute tiskane enciklopedije. I najžešci kriticari ne mogu joj osporiti vrijednost mnoštva vanjskih referenci koje se nude na dnu njene stranice.
Još je prije pet godina znanstveni casopis "Nature" objavio rezultate istraživanja koji su pokazali da su clanci na Wikipediji otprilike jednako tocni kao i oni u enciklopediji Britannici.
Hrvatska inacica Wikipedije pokrenuta je 16. veljace 2003. i na njoj je trenutno skoro 93 tisuce clanaka. Prvi logo hrvatske Wikipedije dvije godine kasnije kreirala je suradnica Beti, rodena Karlovcanka; sada inernetski dizajner u Kanadi. Ona je, usput, svoj prvi clanak na Wikipediji napisala o Quentinu Tarantinu.
Astronom Korado Korlevic osobno piše za Wikipediju; dosad je napisao
15-ak clanaka, a na stranici Wikimedia Commons stavio je dosta
vlastitih fotografija, od kojih su najposjecenije one crne udovice.