Povećanje troškova hrane u Hrvatskoj više će nego u ostatku Europe izazvati drastičan udar na kućne proračune jer podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da obiteljima u našoj zemlji hrana čini 31 do 32 posto ukupnih mjesečnih troškova, dok se prosjek Europe kreće između 11 i 13 posto.
Prema izračunu NHS-a, podaci su još više poražavajući, pokrivenost minimalne potrošačke košarice prosječnom plaćom kreće se oko 78 posto, a najveći udio u trošku košarice ima upravo hrana - 40 posto!
Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore i NHS-a još su početkom svibnja zatražili hitno smanjenje PDV-a na hranu po uzoru na mnoge zemlje koje su to učinile već prije puno vremena. No, tad od Vlade nisu dobili baš nikakav odgovor.
Na naš upit koliko bi trebao iznositi PDV na hranu u Hrvatskoj, Sever je jučer odgovorio da je prijedlog ostao isti kao i u svibnju - najniža dopuštena stopa PDV-a u Europskoj uniji, a to je pet posto.
- Ako izuzmemo niže poreze za neke proizvode kao što su ulja i masti, Hrvatska u globalu ima najveći porez na hranu u Europi, a istovremeno hrana i dalje predstavlja najveći dio mjesečnog troška hrvatskih građana, kazao je Sever.
Kao primjer navodi da u Francuskoj PDV na hranu iznosi 5,5, u Belgiji šest, Njemačkoj sedam, Grčkoj osam, dok Austrijanci i Talijani na prehrambene proizvode plaćaju 10 posto poreza na dodanu vrijednost.
- Smanjenje PDV-a na hranu nije pitanje smanjenja troškova, nego preživljavanja!, vapaj je predsjednika NHS-a upućen premijeru Milanoviću. Podsjeća da je Vlada u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na prošlu od PDV-a u proračun povećano prihodovala gotovo dvije milijarde kuna, 9,3 posto više, a što je najvećim dijelom posljedica povećanja stope PDV-a koje je uslijedilo u ožujku kad je Kukuriku koalicija PDV podigla na 25 posto.
Rast cijena hrane kao posljedica suše, ali i zanemarene domaće proizvodnje te utjecaja uvozničko-trgovačke sprege, očekuje se na jesen, a time će se, napominju sindikalisti, nova poskupljenja prehrambenih proizvoda poklopiti s početkom školske i akademske godine te početkom sezone grijanja uz poskupjeli plin i struju, što će dodatno baciti na koljena većinu građana.
Jedino što bi donekle ublažilo tešku socijalnu sliku u državi gdje rastu nezaposlenost, cijene energenta, goriva, rata kredita i komunalija, a da se pritom dodatno ne ugrozi domaća proizvodnja ili prodaja hrane - spuštanje je PDV-a ispod 25 posto.
Toliko, naime, hrvatski građani plaćaju na sve osim na ulje, masti, vodu, šećer i dječju hranu, gdje je uvedena međustopa od 10 posto, dok su kruh, mlijeko, lijekovi, ortopedska pomagala i knjige i dalje na tzv. nultoj stopi. No, samo do kraja ove godine jer se Hrvatska treba prilagoditi Europskoj uniji gdje ne poznaju nultu stopu PDV-a. Time će s 1. siječnja biti ukinuta nulta stopa, čime će poskupjeti dodatno i ovi proizvodi zbog uvođenja PDV-a, prema najavama, od pet posto.
Ako Vlada ostavi najveći PDV u Europi, obitelji iz Hrvatske će po svemu sudeći po špežu još masovnije odlaziti preko granice, posebice što granice prema EU-u s 1. srpnja više neće postojati. (Maša JERIN)