Ponedjeljak je, nešto prije podne. Čekaonica hitnog prijema u pulskoj Mornaričkoj bolnici počinje se puniti. U njoj je već 30-ak pacijenata koji strpljivo čekaju u redu na šalteru gdje će predati zdravstvenu iskaznicu medicinskoj sestri, nakon čega će ih preuzeti trijažna sestra koja, provjerom vitalnih funkcija, određuje stupanj hitnoće, u kategorije od jedan do pet. Oni manje hitni čekat će duže bez obzira na to što su došli ranije.
Samo sat vremena ranije izbrojili smo petnaestak pacijenata. Među njima uočili smo tek jednog s ozlijeđenom nogom, a ubrzo nakon njega stigao je drugi muškarac koji je uganuo članak. Jedan 40-godišnjak koji je čekao u redu za šalterom kaže da su ga u Pulu uputili iz porečke hitne, gdje su mu prethodno dali lijekove "za tlak i srce". Dok kolega koji ga je dovezao pomalo negoduje jer "dugo čeka", pacijent je zadovoljan jer su ga, kaže, već obradili, pa ponovno vratili u čekaonicu. Jutros mu je, veli tihim glasom, tlak bio 220/80.
Toga jutra do 11 sati u postupku obrade bilo je 28 pacijenata, od kojih je dvoje hospitalizirano: jedna žena pretrpjela je moždani udar, a drugi pacijent imao je upalu crijeva. Preostalih 26 obrađenih pacijenata ovdje su zbog različitih razloga, od kojih neki doista nisu hitni, ali su ovi ljudi, što zbog neinformiranosti, što zbog komocije, što zbog neorganiziranosti zdravstvenog sustava, tog jutra ipak došli na hitnu.
Jedan se pacijent požalio da već 15 dana osjeća bolove u donjem dijelu trbuha, a nije se niti javio svom liječniku, drugog bole leđa, dok je jedan turist "zaboravio ponijeti lijek od kuće, nema tegoba, ne želi kontrolu, nego samo svoj lijek".
Neovisno o tome radi li se o hitnoći ili ne, primaju se svi pacijenti koji dođu, napominje dr. Srđan Jerković, rukovoditelj Centra hitne medicine Opće bolnice Pula.
- Nikoga ne odbijamo, pregledamo svakog bolesnika da nam ni slučajno ne bi promakla prava hitnoća. Dijelim stav kuće da se ne može odbiti nijedan bolesnik koji zatraži pomoć od bilo kojeg doktora, pa makar došao i ovamo, iako se puno slučajeva može riješiti na razini primarne zdravstvene zaštite, objašnjava Jerković. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ; snimio Neven LAZAREVIĆ)
CIJELI TEKST ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.