Uvijek se sjecam starog profesora Mateja, bilo je to prije sigurno 40-ak godina, kako je svake godine u rano proljece dolazio u naš vrt sa suprugom po mlade koprive. Pricao nam je da su zdrave i korisne, bolje od mlade blitve, a mi smo samo kimali glavom i uvijek se cudili. Priznajem, ponekad sam se i smijala tome. Danas, kada me znatiželja sve više vuce prema loncima i padelama, i jelima naših predaka, sjetih se tih prica o toj danas zanemarenoj biljci.
Kopriva nije tek korov, ukusna je i zdrava namirnica koja zaslužuje svoje mjesto na tanjuru. U njenoj strukturi ima kalija, tako dobrog pri upali mokracnog mjehura, ali i željeza važnog za našu krv, poznati je cistac krvi… Osim što je dobra za caj - sama ili u kombinaciji s kamilicom i bazgom - od koprive se, kao i od blitve, mogu pripremiti jednostavna i ukusna jela: savijaca, juha, fritaja, proljetna maneštrica, može se pripremiti uz paštu, rižu ili meso...
Dakle, valja potegnuti rukave i na ruke staviti najlon vrecicu ili rukavice, brati valja mladu koprivu kojoj se onda cupaju listici i kratko zakuhaju u zasoljenoj vodi te se procijede. Na masnoci, masti ili maslinovom ulju lagano zapeci luk, dodati koprivu pa još neko vrijeme pirjati uz dodavanje vode, najbolje one u kojoj se kuhala.
Kada je gotova, s njom se može uciniti svašta, uz tjesteninu ili rižot, s vrhnjem kao ukusan prilog mesu ili ribi, s jajima na fritaju ili kuhanima na salatu. Ljubitelji jela na žlicu koprivu mogu jesti u krem-juhi s drugim povrcem (šparugama, tikvicama…) i prepecencem, ili pak u maneštrici s ostalim izdancima prirode.
Premda se, kažu znalci, danas nekako sve manje nalazi stare dobre koprive u nezagadenom okolišu, u ove dane nakon duge i hladne zime mnogima ce popraviti krvnu sliku i imunitet, ali i iznenadujuce obogatiti svakodnevni jelovnik.