Velikoj arheološkoj baštini Medulina ovih se danas pridružilo jedno gotovo senzacionalno otkriće. Na najisturenijem otoku medulinskog arhipelaga, na Feneri, u antičko vrijeme postojale su čak dvije uljare za preradu maslina! A danas na tom niskom otoku površine oko 200 tisuća četvornih metara (20 hektara), izloženom svim vjetrovima i njihovim olujnim naletima, raste samo trava. Maslinama ni traga ni glasa.
- Da bi se utvrdio intenzitet života na Feneri trebalo bi provesti arheološka istraživanja. O tome ćemo razgovarati s predstavnicima Općine Medulin. To arheološko nalazište nije nam bilo poznato, nitko ga ranije nije istraživao. O postojanju organiziranog života na tom otoku u antičko doba govore i ostaci zidova u zemlji, prilikom njihove gradnje korištena je žbuka, rekao nam je Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre.
Pisca ovih redaka na oblikovano kamenje koje je vidio s čamca upozorio je Medulinac Tone Sironić (Patatov). Nakon provjere, u istraživačku je "misiju" stigla kustosica Arheološkog muzeja Istre Silvana Petešić.
- Radi se o dijelovima antičke uljare. Kameni blokovi s četvrtastim utorima dijelovi su tijeska za preradu maslina. Tijesak je imao i drvene dijelove, ali oni su istrunuli, kazala je arheologinja. Na taj način masline su se prerađivale u doba Rima.
Kameni dijelovi tijeska - sačuvana su dva komada - dugi su dva metra, a stranice su im široke 50 i 60 centimetra. Kameni kotač služio je za drobljene maslina. Njegov promjer je 120 centimetara, debeo je od 22 do 28 centimetara, u sredini ima okruglu rupu, veli Petešić.
No, na obali ne završava arheološko iznenađenje. Nekoliko desetaka metara dalje, otkrili smo ostatke još jedne uljare! Pravi gospodari tok otoka danas su dva goveda Medulinca Milana Lorencina. Bik ne voli pridošlice na suhom travnjaku, odnosno kupače. Na to nas je upozorio i njegov vlasnik, ali i napomenuo da se u travi nalazi nekakvo obrađeno kamenje.
- I ovdje se radi o ostacima antičke uljare, rekla je, nakon što smo uklonili gustu travu i trnje uz pomoć barkaiola Stefana Mihailovića. Sada su na površini najuočljivi dijelovi polomljenog kamenog bloka tijeska, dok se drugi dijelovi uljare najvjerojatnije nalaze pod zemljom.
Stotinama godina ostali su tako sačuvani kameni svjedoci života na Feneri, za koju se smatralo da je bio nenastanjen otok. Dizanje razine mora (u dvije tisuće godina dva metra) te veliki valovi sa zapada, povukli su u more tlo u kojem su se nalazili dijelovi antičke uljare. Tako je svjetlo dana ugledao i svima prepoznatljivi kameni kotač za drobljene maslina. No, do daljnjega ostaje neriješena glavna enigma: kako su se na Feneri mogle uzgajati masline, i to u takvom broju i s prinosima da su sagrađene čak dvije uljare? Zašto masline s otoka radi prerade nisu nosili na kopno? (R. RADOŠEVIĆ)