"Pomno se priprema za tjelovježbu i ostale aktivnosti; barata s lakoćom i astromehanikom i matematičkim formulama te briljira u višoj matematici; nije sputan kada mora braniti svoje stavove ako smatra da je u pravu; izgleda da ima bolje razumijevanje života od njegovih drugova", piše u procjeni koju potpisuje neimenovani doktor avijacije SSSR-a, a njegov je "predmet" Jurij Gagarin – prvi čovjek u svemiru, koji je na današnji dan 1961. godine u svemirskoj letjelici Vostok I za jedan sat i 48 minuta obletio Zemlju.
Ovaj heroj SSSR-a i pilot MIG-a 15 bio je visok samo 1,57 metara. Rođen je blizu grada Gzatsk (preimenovanog u Gagarin nakon njegove smrti) 1934. godine. Otac mu je bio stolar i zidar, a majka mljekarica. Nijemci su njegovo selo okupirali 1941. godine, a jedan je časnik zauzeo njihovu kuću. Obitelji Gagarin bilo je dozvoljeno izgraditi zemunicu (tri puta tri metra) iza kuće, gdje su živjeli gotovo dvije godine, sve do kraja okupacije.
Gagarinov put do slave bio je trnovit, a tijekom studija u Industrijskoj tehničkoj školi u Saratovu (smjer: traktori), koju je upisao 1951. godine, vikendom je volontirao u programu izučavanja kadeta avijacije SSSR-a te je naučio letjeti – prvo na dvokrilcu, a potom na JAK-u 18. Godine 1960. on i 18 njegovih kolega pilota biva izabrano za Sovjetski svemirski program. Samo godinu dana kasnije ulazi u povijest i postaje prvi čovjek u svemiru te "zabija" još jedan poen za socijaliste u svemirskoj utrci između SSSR-a i SAD-a.
Gagarin je nakon svemirske avanture i turneje po cijelom svijetu, od koje svi pamte njegov zarazni osmijeh, nastavio raditi u Sovjetskom svemirskom programu. Protivio se letu Sojuza I, u kojem je poginuo njegov prijatelj Vladimir Komarov. Umro je 27. travnja 1968. u padu aviona pored grada Kirzaka, a okolnosti te nesreće nikad nisu razjašnjene. Teorija ima puno, one crne govore i o uroti, no sudeći po materijalima KGB-a izgledno je da je ipak bio kriv ljudski faktor.
Iako se njegov svemirski let odvijao u uvjetima hladnog rata i žestokog suparništva u svemirskom programu između SAD-a i SSSR-a, kolege po struci američki astronauti Neil Armstrong, James McDivitt i John Glenn potpisali su i predali sovjetskim vlastima 1971. godine povelju u čast podvigu Jurija Gagarina. (B. VINCEK)