Buzeštinu je, po svemu sudeci, zahvatila epidemija dirofilarioze pasa, a možda i macaka. Opaka bolest, Dirofilarija immitis "srcani crv" i Dirofilarija repens "potkožni crv", napada pse i macke. Uzorci su uzeti samo u jednom selu kod Motovunske šume, u dolini Mirne, a rezultati su više nego zabrinjavajuci. Od 12 testiranih pasa, njih 9 ili cak 75 posto je pozitivno. Bolesni psi izvor su zaraze, a oba parazita, koje prenose komarci, predstavljaju opasnost za covjeka, iako treba reci da su slucajevi obolijevanja ljudi u Hrvatskoj dosta rijetki.
- Imamo razloga za uzbunu jer na buzetskom je podrucju oko 2.000 pasa, od toga oko 1.500 tartufara, 150 lovackih pasa, a ostalo su kucni ljubimci. Nametnik znacajno smanjuje radnu sposobnost i kvalitetu života pasa, a to treba uzeti u obzir kada se radi o radnim psima, posebno o onima koji se koriste u lovu na tartufe te bi trebali biti pod stalnom zaštitom, upozorio je na konferenciji za novinare predsjednik buzetskog ogranka Hrvatske stranke zelenih Vladimir Marušic.
Na presici, kojoj su bili nazocni predsjednik Lovackog društva Mirna Buzet Branko Golojka, predstavnik Kinološke udruge Ivan Totman i Veterinarske ambulante Saša Arsic, receno je da je uzimanje uzoraka krvi pasa na lokaciji uz Motovunsku šumu, gdje je pojava komaraca intenzivnija, pokusno obavila Veterinarska ambulanta Buzet. Uzorci su obradeni na Veterinarskom fakultetu Zagreb gdje su, iznenadeni visokim postotkom zaraženosti, pristali besplatno ukljuciti se u akciju testiranja krvi pasa da bi se došlo do podataka o stanju na terenu.
Da bi se pokrenuo ozbiljan program i donijele mjere sanacije i sprjecavanja širenja bolesti, 15. rujna zapocinje akcija vadenja i testiranja krvi pasa kojom ce se obuhvati 10 posto ukupnog broja pasa na buzetskom podrucju, odnosno oko 200 pasa, a planira se i obuhvatiti odredeni broj macaka. Veterinarska stanica Buzet odreci ce se dijela zarade i provesti akciju, dok ce gradani imati besplatnu uslugu vadenja i testiranja krvi pasa.
- Imamo informaciju da se parazit pojavio u Istri prije 4-5 godina, kada su ovdje stigli i prvi tigrasti komarci. Pitanje je jesmo li bili dovoljno informirani o ovoj bolesti, je li se moglo uciniti nešto na sprjecavanju njene pojave i širenja i jesmo li u konacnici doveli u pitanje i zdravlje covjeka, rekao je Marušic.
Zeleni, lovci i kinolozi smatraju da žurno treba poduzeti korake za lijecenje oboljelih pasa, zaustaviti napredak bolesti kod zaraženih, a najveca bitka koju zajednica može uciniti jest uništenje prijenosnika bolesti - komarca. Zato ocekuju poduzimanje pojacanih mjera dezinsekcije.
Opaka bolest dosta je raširena u mediteranskim zemljama, a posebno zabrinjavajuce stanje je u Padskoj nizini u Italiji te u SAD-u. U Hrvatskoj je pojava "srcanog crva" dokazana u Istri i Dalmaciji, dok je "potkožni crv" prisutan u gotovo svim podrucjima unutarnje Hrvatske, posebno u Slavoniji.