Nakon što je vlastito biracko tijelo "razveselila" povecanjem opce stope PDV-a na 25 posto, koja tako postaje jedna od najvecih u Europi, Vlada je ovaj nepopularni potez pokušala ublažiti smanjenjem stope PDV-a na racune za vodu s 23 na deset posto. Smanjenje se na prvi pogled cini znacajnim, no znamo li da vodu placamo jednom mjesecno ili jednom u dva mjeseca te da je trošak za vodu višestruko manji od onoga za hranu, koja ce ubuduce biti još skuplja, onda mjesta prevelikoj radosti nema.
Više izgubili nego dobili
Istina, Vlada je na svojoj prekjucerašnjoj sjednici podigla i osobni odbitak s 1.800 na 2.200 kuna, a uvodi se i stopa od 10 posto na masti, ulja i djecju hranu. No, krizom izmoždene hrvatske gradane tek ceka poskupljenje plina i struje, na što treba opet nakalemiti 25 posto PDV-a, a onda slijedi novi ciklus poskupljenja hrane... U konacnici, izgleda da ce prosjecni osiromašeni Hrvat, koji je, izgleda, zaglibio u krizu cim se rodio, na koncu više izgubiti nego dobiti od silnih Vladinih "socijalnih" mjera.
No, koliko bi voda uopce mogla pojeftiniti, naravno, ako vodovodi taj neocekivani "zgoditak" ne pospreme u vlastite džepove? Buduci da iz triju istarskih vodovoda konkretne odgovore nismo dobili (u buzetskom su nam rekli da do primitka službene odluke nece ništa poduzimati, a u pulskom da smanjeni PDV mogu primijeniti tek od trenutka kad Vlada svojom odlukom PDV za vodu smanji na 10 posto), smo sami napravili malu analizu.
Kubik vode u Puli, najvecem istarskom gradu, za vecinu korisnika koji su spojeni na kanalizacijski sustav iznosi 4,95 kuna. S dosadašnjim PDV-om od 23 posto cijena mu je ustvari 6,09 kuna, dok ce, po najavama, od ožujka ona iznositi 5,45 kuna. Ukalkuliramo li u izracun i fiksni dio cijene vode od 6 kuna (plus PDV) mjesecno, ispada da ce za deset kubika utrošene vode - koliko potroši prosjecna troclana obitelj - gradani uštedjeti 7,18 kuna. Jednaki ostaju razni nameti koje gradani placaju u racunu za vodu, a te dijelove iznosa Vodovod Pula potom isplacuje Herculanei i Istarskoj županiji, odnosno Hrvatskim vodama. U konacnom racunu oni iznose više nego utrošena voda na koju se ti nameti nadovezuju.
Tako Herculanei ide fiksni dio cijene vodnih usluga u iznosu od 4,92 kune, potom 1,08 kunu (s PDV-om) za svaki kubik utrošene vode kao vodna usluga skupljanja otpadnih voda, nadalje 0,96 kuna za svaki kubik utrošene vode, kao vodna usluga procišcavanja otpadnih voda, te još 1,55 kuna po svakom utrošenom kubiku kao naknada za razvoj sustava javne odvodnje Grada Pule. Hrvatskim vodama, pak, od ukupnog iznosa racuna Puljana ide 0,80 kuna po utrošenom kubiku kao naknada za korištenje voda te 0,90 kuna od utrošenog kubika kao naknada za zaštitu voda. Za kraj, Istarskom vodovodnom sustavu ide kuna od svakog utrošenog kubika kao naknada za razvoj sustava odvodnje
Nepoznata stopa za javnu odvodnju
Istražili smo i kakva je situacija drugdje u Istri gdje, uz pulski Vodovod, vodu distribuiraju i Istarski vodovod Buzet i Vodovod Labin. Domacinstva s potrošnjom od deset kubicnih metara vode, koje servisira Vodovod Labin, trebala bi od ožujka - umjesto 127,5 - mjesecno placati 116,85 kuna. Razlika od 10,6 kuna podrazumijeva godišnju uštedu od 127,2 kune.
Takva racunica proizlazi iz aktualnog cjenika vodoopskrbe: u ovu uslugu za domacinstva, naime, osim osnovne cijene isporucene vode (5,65 kuna po kubiku), ulaze i fiksna naknada za održavanje sustava te naknade za zaštitu (0,9 kuna), korištenje voda (0,8 kuna) i razvoj IVS Buzet (1 kuna), koje se takoder zaracunavaju po prostornom metru. PDV se zarezuje na prve dvije stavke. Medutim, od 1. sijecnja labinski Vodovod obracunava i javnu odvodnju, za koju dosad nije spominjana medustopa PDV-a, pa ce se najvjerojatnije placati PDV od 25 posto. Tu bi uslugu tada domacinstvo s deset kubika potrošene vode mjesecno umjesto 44,03 kune placalo 72 lipe više.
Vodovod Labin zadnji je put cijene korigirao prije dvije godine: svim potrošacima uvedena je obaveza placanja paušala od 25 kuna po vodomjeru, a prostorni metar vode za domacinstva pojeftinio je s 6,97 na 5,65 kuna. Gospodarski subjekti po kubiku, pak, izdvajaju 10,98 kuna. Socijalno ugroženi gradani od lanjskog 1. travnja placaju 60 posto cijene, po novom Zakonu o vodi i uredbi o najnižoj cijeni.
Uzeli smo nadalje primjer jednog Porecana, ciji dvomjesecni racun za vodu, koji mu ispostavlja Istarski vodovod Buzet, za potrošenih 11 kubika vode iznosi 157 kuna, od cega se 42 kune odnose na neoporezive naknade, dok se PDV placa na osnovicu od 93 kune. Nakon smanjenja stope PDV-a na 10 posto taj bi racun trebao biti manji za 12 kuna, odnosno za šest kuna mjesecno. Po toj analogiji, jedna bi porecka cetveroclana obitelj s približnim utroškom vode mjesecno uštedjela desetak kuna. Dakle, otprilike jednako kao i u labinskom slucaju.
U razlicitim mjestima razlicite naknade
S druge strane, zbog razlicitih naknada koje se obracunavaju za pojedine opcine i gradove racun nije svima jednak pa tako nece biti ni jednako smanjenje. Uzmimo primjer gospode iz Marcane koja je u dva mjeseca potrošila cetiri kubika vode, placa tri neoporezive naknade, a ispostavljen joj je racun od 49 kuna. Njoj ce ubuduce racun biti manji za cetiri kune. No, stanovniku Valbandona, kojemu je obracunato šest naknada, a dvomjesecni mu je racun za vodu za potrošena dva kubika otprilike isti kao kod gospode iz Marcane (46 kuna), buduci ce ceh biti tek 2,8 kuna manji. Dvije, tri kune mjesecno doista nisu ništa znacajno, no ukupni porezni atak na lisnice itekako jest.
Nadajmo se samo da u svoj nevolji poskupljenja ipak nece biti drasticna, što, uostalom, predvida i predsjednik Hrvatskih nezavisnih sindikata Krešimir Sever. On, naime, smatra da su u Hrvatskoj iscrpljene sve rezerve za amortizaciju poskupljenja te da ce trgovci triput razmisliti prije no što povecaju cijene. Poskupljenja ce biti, ali ne drasticnih, najavljuje ovaj sindikalac, objašnjavajuci svoj stav cinjenicom da su svi svjesni smanjenja potražnje te da dodatnim poskupljenjima potražnja za robama i uslugama može još više pasti. To znaju i na pulskoj zelenoj tržnici, gdje su neke vrste povrca sada cak dvostruko jeftinije nego lani.(Pišu M. VERMEZOVIC IVANOVIC, G. ROJNIC i I. RADIC)