Pomoćnica ministra znanosti Sabina Glasovac objasnila je razloge za donošenje toga pravilnika rekavši da je Pravilnik kao podzakonski propis morao biti donijet jer 27. ožujka ove godine prestaje vrijediti granski kolektivni ugovor za zaposlene u osnovnom, srednjem i visokom školstvu te znanosti, a u skladu s odlukom Vlade iz prosinca prošle godine. Time je, istaknula je Glasovac, osigurano i zapošljavanje učitelja i profesora bez obzira na to što ne postoji GUK.
Govoreći o novinama koje donosi Pravilnik, Glasovac je istaknula da se prvi put do sada uvode dva sata razrednika kao neposredni odgojno-obrazovni rad. Glasovac je uvjerena da to potvrđuje kako je mjerodavno ministarstvo svjesno važnosti odgojne funkcije škole. Podsjetila je da je od 40 sati tjednoga rada učitelja, normom propisano da 22 do 24 školska sata učitelj treba odraditi u neposrednom odgojno-obrazovnom radu što je, dodala je, svaki rad s učenicima, uključujući i dopunsku te izbornu nastavu i dodatni rad, kao i izvannastavne aktivnost i razredništvo.
Neposrednim odgojno-obrazovni radom više se pak neće smatrati posebni poslovi koji proizlaze iz ustroja škole poput poslova satničara, voditelja smjene te voditelja područne škole i odjela.
Novina koju donosi Pravilnik je i jednako vrednovanje svih izvannastavnih aktivnosti, a ne kao do sada, kada su u povlaštenom položaju bile neke izvannastavne aktivnosti, poput vođenja zbora. S tim u vezi, Glasovac je podsjetila da je u vrijeme kada je ministrica bila Ljilja Vokić došlo do smanjenja nastave likovne, glazbene i tehničke kulture s dva sata tjedno na samo jedan sat tjedno, a u dogovoru sa sindikatima Ministarstvo je tada u članku 80. GUK-a osiguralo posebni status nastavnicima tih predmeta.
Pravilnikom je regulirano i pravo učitelja na pripremu za nastavu što je do sada bilo regulirano samo za nastavnike u srednjim školama.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović istaknuo je pak da u MZOS-u ne pristaju na argumente sile već poznaju i priznaju samo snagu argumenta. Osvrnuo se na kritike kako Vlada nije provela ni jednu reformu ustvrdivši da je "uvjetovani refleks na sve reforme odbijanje promjena koje idu u korist većine".
Ocijenio je da su takve reakcije označile i javnu raspravu o Pravilniku koja je trajala od 21. veljače do 2. ožujka i koja je, smatra Jovanović, u dijelu medija bila popraćena "s posebnom dozom zlonamjernosti i manipulacije".
Jer, istaknuo je, ako nismo zadovoljni sadašnjim stanjem hrvatskoga školstva, recept je jednostavan - a to su potrebne promjene koje i provodi Ministarstvo kako bi ostvarilo četiri zacrtana cilja - povećanje dostupnosti obrazovanja, podizanje kvalitete obrazovanja, više reda u obrazovnome sustavu te racionalnije raspolaganje sredstvima. (Hina)