Pri spomenu na Vučedol, gotovo svima prva pomisao bude na Vučedolska golubica/jarebica i ne sluteći što sve krije u sebi arheološki lokalitet gdje je pronađena.
U sklopu muzejskog ciklusa "Upoznajmo hrvatske muzeje" i postavljene izložbe iz zbirki Gradskog muzeja Vukovar, u novigradskom Muzeju Lapidarium održano je predstavljanje novog vukovarskog muzeja - Muzeja vučedolske kulture. O arheološkom lokalitetu, muzeju i njegovoj djelatnosti, predavanje na temu "Pogled u prošlost-pogled u budućnost", održala je ravnateljica ovog vukovarskog muzeja Mirela Hutinec, naglasivši u svome uvodnom obraćanju da je riječ o jedinstvenom muzeju u Europi, posvećenom jednoj prapovijesnoj kulturi, koja se prostirala od svog nastanka, između Dunava, Save i Drave na 13 europskih zemalja.
Vučedolska kultura datira iz razdoblja od 3000.-2500. godine prije Krista, a prva značajnija arheološka istraživanja započeo je 1938. godine Robert Rudolf Schmidt na najmanjem platou lokaliteta, Gradcu, površine 900 četvornih metara. Upravo na tome nalazištu je otkriven središnji dio naselja, "Megaron ljevača bakra" i najslavnija figura, "ptica" stožastog tijela, za koju se prvotno mislilo da je "ceremonijska kokoš" (zapisano u dnevniku istraživanja), da bi pozornijim proučavanjem tijela i položaja nogu, uskoro došli do zaključka kako je riječ o jarebici. Ptice i jeleni su se u šamanskoj kulturi povezivali sa šamanističkim obredima prelaska na drugi svijet, pa su istraživači pretpostavili da je i Vučedolska jarebica, iskopana pokraj metalurške peći, nekom šamanu trebala prenijeti poruku na onostranski svijet i "doletjeti" s povratnim odgovorom.
Keramička figura Vučedolske jarebice pohranjena je u Arheološkom muzeju u Zagrebu jer u ono vrijeme nije bio otvoren vukovarski muzej.
Sljedeća sustavna arheološka istraživanja nastavljaju se voditi od 1984. -1990. godine, a obustavljena su tijekom Domovinskog rata i praktički, sve do novih, započetih 1998. godine nije se znalo u kakvom je stanju lokalitet. S obzirom da nije počinjena nikakva šteta, pod vodstvom istraživača prof. dr. sc Aleksandra Durmana otvaraju se nove sonde 2001. godine, da bi u 2007. godini došli do novog, senzacionalnog otkrića, pronalaskom neoštećene, keramičke čizmice, modela koji se inače izrađivao od tri dijela štavljene kože.
- Muzej Vučedolske kulture prvi je hrvatski muzej koji je započeo sa kreativnom industrijom u svojoj radionici starih zanata, a kandidiran je na međunarodnom natjecanju za izbor najboljeg europskog muzeja u 2018. godini, pa im želimo puno uspjeha u nastavku rada na projektu arheološkog parka i natjecanju, rekla je ravnateljica Muzeja Lapidarium, Jerica Ziherl.
U sklopu tematskog predstavljanja Muzeja Vučedolske kulture pod vodstvom djelatnika Muzeja kustosice Mirne Crnković, kustosice-pripravnice, Dore Šimić i muzejskog tehničara, Ivana Paveškovića, organizirano je multimedijsko predstavljanje muzeja i pedagoške radionice u izradi maketa vučedolske kuće, iscrtavanju tradicionalnih motiva tetovaže i tkanja, koje su okupile male Novigrađane. Koliko su se pokazale interesantnima potvrđuje činjenica da je predviđeno vrijeme trajanja radionice bilo prekratko jer djeca nisu htjela napustiti Lapidarium. (S. BOSNIĆ)