Istra bi uskoro mogla dobiti prvi muzej tiskarstva. No, ne u Puli, kako bi se moglo ocekivati, vec u Pazinu, gradu duge tiskarske i nakladnicke tradicije. U Kaštelu, u Muzeju grada Pazina, ureduje se 50-ak cetvornih metara gdje ce se premjestiti dio opreme Istratiska, pazinske tiskare u stecaju.
Grad je od propale tiskare kupio regal, pokretna olovna slova, strojni slog i jedan tiskarski stroj. Ova bi stara, ali još uvijek upotrebljiva tehnika trebala biti jezgra tiskarskog postava muzeja. No, do dana kada ce posjetitelji muzeja moci razgledati ovu izložbu još ce proci neko vrijeme. Prostor u prizemlju Kaštela tek je saniran, a da bi se u njega mogla postaviti izložba, treba najprije postaviti elektricne instalacije i urediti pod, saznajemo od Denisa Visintina, direktora muzeja. Buduci da nemaju vlastitog novca za uredenje prostora i postavljanje izložbe, obratit ce se za pomoc Ministarstvu kulture, Županiji i Gradu Pazinu, od kojeg je i dosad, kako kaže Visintin, redovito dobivao potporu za realizaciju projekata. Vjeruje da ni pomoc šire zajednice u ovom slucaju nece izostati.
U Pazinu je tiskara otvorena 1911., u njoj se tiskao hrvatski tjednik Pucki prijatelj, zatim mjesecnik Razumni gospodar, koji je do 1914. izlazio kao prilog Puckog prijatelja, te katolicki pedagoški list Hrvatska škola. Prije nekoliko dana navršila se 90. obljetnica prvog razaranja tiskare. U nju su nocu izmedu 31. listopada i 1. studenog 1919. provalili talijanski iredentisti i fašisti i porazbijali gotovo svu opremu. Radnici su uspjeli popraviti oštecene strojeve, pa je Pucki prijatelj uskoro nastavio izlaziti, a pretplatnici iz svih krajeva Istre novcano su pomogli nadoknaditi štetu. U drugoj provali, 15. srpnja 1920., fašisti su tiskaru posve uništili i onesposobili je za rad.
Kupljena se oprema uz manja ulaganja može osposobiti za rad te Visintin dodaje da to ne bi bila samo izložba, vec prava mala starinska tiskara u kojoj bi strucna osoba tiskala, a posjetitelji uživo gledali kako nastaju knjige pokretnim slovima, slicnim onima koje je sredinom 15. stoljeca na svom tiskarskom stroju koristio Johannes Gutenberg. Na toj bi se opremi mogli tiskati i suveniri koji bi se prodavali posjetiteljima. No, prije toga najvažnije je da se prostor osposobi i da se u njega što prije prenesu strojevi, da ne bi, poput fotodokumentacije nekadašnje Pazinke i Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile, završili na otpadu.