Muzej krapinskih neandertalaca u Krapini danas slavi četvrtu obljetnicu osnutka. Taj je svojevrsni vremeplov kroz povijest svemira, Zemlje i čovjeka sve do današnjih dana, s posebnim naglaskom na krapinske kamenodobne stanovnike koji su prije 125 tisuća godina ondje živjeli, posjetilo u protekle četiri godine oko 470 tisuća ljudi.
- Dolaze nam sa svih strana svijeta, u proljeće i jesen najviše je osnovnoškolaca i srednjoškolaca u sklopu terenske nastave, no često nas posjećuju cijele obitelji i umirovljenici, rekla je voditeljica Muzeja Lorka Lončar Uvodić. "Osim iz Hrvatske, organizirano dolaze učenici iz Slovenije, a zabilježeni su i oni iz Austrije, Češke, Njemačke, Mađarske, SAD-a, Australije", dodala je.
Četvrta godišnjica danas će se u muzejskom prostoru obilježiti radionicama za djecu osnovnoškolskog uzrasta, pod nazivom "Fašnik pri neandertalcima", pod vodstvom modne dizajnerice Lidije Fištrek. Učenici će na radionici izrađivati kaširane maske nadahnute neandertalcima.
Središnja svečanost bit će 3. ožujka, kada će se u muzeju održati scensko uprizorenje "Žive slike" i kostimirani vodiči posjetitelje će provesti kroz postav.
Muzej je od samog otvorenja izazivao pozornost publike, gradio se 11 godina, a autori projekta su paleontolog Jakov Radovčić i arhitekt Željko Kovačić. Izložbeni prostor muzeja nalazi se između dvaju brdašaca - Hušnjakova i Josipovca, prostire se na 1.200 metara četvornih i podijeljen je na dvije etaže.
Krapinski neandertalac predstavljen je u polušpilji hiperrealističnim skulpturama, a obilazak muzeja počinje projekcijom 16-minutnoga filma o njegovu životu. Ulaz je uklopljen u pejzaž pa se doima da posjetitelj ulazi u špilju i postaje njenim stanovnikom, što dodatno dočaravaju multimedijski i interaktivni sadržaji. Muzej donosi i priču o postanku svijeta, povijesti zemlje i prvim organizmima.
Krapinski pračovjek - Homo sapiens neanderthalensis otkriven je 1899., kada su počela geološka i paleontološka istraživanja na Hušnjakovom brdu u Krapini. Iskapanja su trajala šest godina pod nadzorom profesora Dragutina Gorjanovića Krambergera, poznatog hrvatskog geologa, paleontologa i paleoantropologa, čija su djela dala značajan doprinos europskoj i svjetskoj znanosti o fosilnom čovjeku. (Hina)