Multitasking, stil života i stres ubija talente


Dogovarajući se sa sugovornicima o ovoj temi, istovremeno sam već u samom startu, dakle pri telefonskom razgovoru radila tekst koji nema veze s ovom temom. Trebalo je brzo apsolvirati neke pojmove za drugi tekst, koji je trebao biti gotov u trenutku kada je zadan! No, dovoljna je magična riječ Google, i sve je već nekako lakše.

Dok sam odlazila na razgovor, odgovarala sam na poruke i slikala svoje sugovornike, jer nije bilo fotografa. A i moji sugovornici su jednostavno jedva nalazili vremena jer su istovremeno radili po nekoliko stvari. Uostalom, kada ste zadnji put pili kavu i čitali novine, a da istodobno niste odgovarali na poruke ili rascjepkano s nekim razgovarali. Dok pijete kavu i čitate novine, istovremeno odgovarate na poruke i na tabletu tražite kako izgledaju najnovije cipele kojim ćete ovoga proljeća koračati gradom i naravno, koje ćete staviti na "fejs" i onda svakih desetak minuta provjeravati je li vas neko "lajkao".

Događa se da se prečesto nalazimo u situacijama koje od nas zahtijevaju sposobnost obavljanja više stvari istovremeno - u društvu (čitaj: posebice kod poslodavca) se uvriježilo mišljenje da ste inteligentniji i sposobniji ako ste u stanju istovremeno napisati službeni mail, odgovoriti šefu na bujicu pitanja, planirati sutrašnji ručak i organizirati vikend druženje sa prijateljima i djecom. Obavljanje više stvari istovremeno, zapravo je strašno opterećenje za mozak koje blokira kognitivne procese i, ukoliko ga se ne kontrolira, može uzrokovati pad mentalnih sposobnosti.

Žrvanj svakodnevnice ili popularnije multitasking? Kronični multitaskeri imaju povišenu razinu kortizola, hormona stresa koji oštećuje dio mozga zadužen za pamćenje, kažu znanstvenici, a čini se da svakodnevnica potvrđuje tezu. Uostalom, sve češće zaboravljate imena glumaca, pjevača, pa i bliskih suradnika? Demencija, Alzehaimer, stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da je to samo multitasking. Moderna boljka. Ništa opasno - još.

- Kod većine ljudi danas, korteks se smanjuje, jer više nisu toliko kreativni budući da smo se sve više samo pasivni potrošači, bilo je prvo što je na naše pitanje utječe li multitasking na sivu tvar u mozgu, rekao poznati pulski neurolog prim. dr. sc. Dubravko Marković. "Istovremeno funkcioniranje na pet kolosijeka smanjuje koncentraciju. Ako išta želite u životu ozbiljno raditi, onda se na to morate usredotočiti i isključiti bilo koju drugu aktivnost. Kako bi veliki znanstvenik funkcionirao kada bi razmišljao je li mu dijete bolesno, hoće li promijeniti ulje u autu i kako će platiti stanarinu, ta raspršenost uništi čovjeka, mišljenja je ovaj istaknuti pulski neurolog koji kaže da to posljedica ogromnog bombardiranja informacija. "

- U 13. stoljeću ljudi su razmišljali o grmljavini, kiši, dok danas ima sedam novina na stolu, internet, pametni telefon, vozi auto, motocikl, juri u vrtić, juri na posao. Sve se više radi i sve se više neki papiri ispunjavaju i mi ćemo od tog modela morati odustati, uništit ćemo ljude. Ma zapravo se radi o tome da svatko ima neke svoje talente. To je ljepota postojanja.

Multitasking, stil života i stres ubija talente, kaže neurolog kojeg smo u tjednu mozga upitali što se događa s mozgom i koristimo li ga samo 10 posto, što on pobija i tvrdi suprotno - da ga koristimo 110 posto.

"Nije pitanje znanja čovjeka, nego kako to znanje primijeniti. Mozak neprestano radi. Mozak omogućuje da svaki čovjek govori 10 -20 jezika. Najveći problem je lijenost. A inteligencija treba podrazumijevati kreativnost, a puno informacija nisu odraz inteligencije, to je samo beskorisno znanje. Treba paziti da u mozak ne ulaze nepotrebne informacije, kaže Marković i spominje pojam neuroplastičnosti što je izuzetno važno kada je o prilagodbi mozga riječ. (Lara BAGAR)

VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU
 


 


Podijeli: Facebook Twiter