U sklopu obilježavanja 95. obljetnice Labinske republike, jučer je u sjedištu RKUD-a Rudar u Raši održana, i to prvi put, službena komemoracija u povodu velike rudarske tragedije koja se dogodila 28. veljače 1940. u ovdašnjem rudniku, kada je uslijed eksplozije ugljene prašine život izgubilo više od dvjesto rudara. Komemoraciji koju su organizirali Zajednica Talijana "Giuseppina Martinuzzi" iz Labina i Klub za istarsko-mletačku kulturu "Istra" iz Trsta, prisustvovali su Vladimir Torbica kao izaslanik istarskog župana, predsjednik tršćanske udruge Livio Doriga, (grado)načelnici iz Italije te domaćini, raška načelnica Gloria Paliska Bolterstein, labinski gradonačelnik Tulio Demetlika te predsjednica labinske Zajednice Talijana Daniela Mohorović.
Rudarska i kulturna baština
Pozdravivši okupljene, Paliska Bolterstein, Demetlika i Mohorović istaknuli su velik značaj rudara i rudarenja za ove krajeve te složno zaključili da tu povijest treba prenositi mladim naraštajima i na tome graditi kulturnu baštinu koju treba predstavljati širom države i u inozemstvu. Livio Dorigo najavio je da se u Trstu uskoro otvara odjeljenje u tamošnjem muzeju u kojem će biti izloženi svi podaci i saznanja o velikoj tragediji u Raši, pod nazivom "Mučenici rada i heroji". Pred početak komemorativnog skupa, a u čast poginulim rudarima, delegacija Raše položila je vijenac na spomen-ploču na trgu ispred općinske zgrade.
Nakon komemoracije je u dvorani bivšeg kina na trgu otvorena izložba fotografija "Raša - rudarski grad 4.11.1937.", koja je prije toga bila uspješno predstavljena u Trstu na inicijativu tamošnjeg Regionalnog vijeća. U organizaciji Općine Raša, na više od 30 fotografija prikazan je nastanak ovog rudarskog gradića. Postav predstavlja svojevrsnu prekretnicu u doživljaju najmlađeg grada u Istri kao jedinstvenog ostvarenja urbanizma i moderne arhitekture. Rašu je, podsjetimo, za potrebe ugljenokopa projektirao arhitekt Gustavo Pulitzer Finali, a na zapovijed također arhitekta Guida Segre, čija je kći Etta Carignani prisustvovala jučerašnjoj komemoraciji u Raši.
Genijalan projekt
Obraćajući se skupu, Etta Carignani izrazila je žaljenje što zbog bolesti u Rašu nije mogla doći Natasha Pulitzer, kći projektanta Raše koji je ovdje ostvario koncept linearnog industrijskog grada, genijalno postavljenog u prirodni okoliš, pri čemu je posebnu pažnju posvetio oblikovanju gradskoga središta, trga, na kojem se svojim oblikom izvrnutog rudarskog vagoneta ističe crkva sv. Barbare.
Izložba ostaje otvorena iduća dva tjedna i to svakim danom od 10 do 13 sati. U suradnji s udrugom Istarski ugljenokopi iz Raše, posjetit će je i osnovnoškolci iz susjednih općina i grada Labina. Obilježavanje 95. godišnjice Labinske republike počelo je 13. veljače sportskim natjecanjima, a nastavljeno je osvjetljavanjem dva najveća labinska spomenika rudarstvu, Šohta i Spomenika rudaru borcu.
Središnji događaj u srijedu na Dan rudara
Večeras je predavanje u organizaciji LAG-a Istočna Istra o brendiranju lokalnih proizvoda s naglaskom na rudarsku baštinu. Sutra je najavljeno polaganje vijenaca u spomen rudarima na Gradskom groblju u Labinu, u Štrmcu i na Krvovoj placi na Vinežu. Osnovce će posjetiti pjesnik i rudar Marinko Kovačević, a u 18 sati u labinskom Rock caffeu počinje ekipni turnir uz promociju igre "Kroz Europu putovima rudara".
U srijedu, na Dan rudara je središnji događaj - svečana akademija i otvorenje prvog Bijenala industrijske umjetnosti (IAB) u organizaciji Grada i Labin Art Expressa, uz sudjelovanje više od 80 vrhunskih suvremenih umjetnika iz cijelog svijeta i izložbu Josepha Beuysa, jednog od najvećih umjetnika 20. stoljeća. Izložbe će biti postavljene i u Gradskoj galeriji, Narodnom muzeju, KuC-u Lamparna, Gradskoj knjižnici, Koncertnoj dvorani Osnovne umjetničke škole Matka Brajše Rašana, Osnovnoj školi Matije Vlačića, Srednjoj školi Mate Blažine, labinskim bankama, tvornicama, na otvorenim prostorima te u holu upravne zgrade TE Plomina u Plomin Luci. Učenike 3. razreda labinskih osnovnih škola u obilazak rudarskih lokacija povest će animatori iz agencije Istra Inspirit. (Adriano ŠĆULAC)