Izložba velikog hrvatskog slikara Oskara Hermana ovoga je ponedjeljka otvorena prvi put u Puli, i to u prostorima stare tiskare Muzeja suvremene umjetnosti Istre. Manifestacija je organizirana u sklopu Bejahada Židovske kulturne scene u produkciji MSUI-ja, dok se radovi koje je za ovu priliku ustupila galerija Klovićevi dvori mogu razgledati do 9. rujna.
Izložbu su otvorili povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner i muzejski savjetnik Mladen Lučić, koji su istaknuli značaj židovske kulture u Hrvatskoj i Istri, ali i Hermanov ogroman utjecaj na tijek i razvoj hrvatske moderne i postmoderne.
- Oskar Herman slikar je ekspresionističkog intimizma, a posebno valja istaknuti njegov kustoski angažman u zagrebačkoj Modernoj galeriji. Tko zna u kojem pravcu bi išla hrvatska likovna umjetnost bez njega. Malo fali da struka konačno Oskaru Hermanu prizna status kakav zaslužuje u kontekstu hrvatske i europske umjetnosti, zaključio je Lučić.
Izložba sadrži četrdesetak radova u raznim tehnikama u prepoznatljivom Hermanovom stilu od najranijih radova s početka stoljeća pa sve do kasnijih ostvarenja iz druge polovice 20. stoljeća.
Oskar Herman hrvatski je slikar židovskog podrijetla. Jedan od slavne četvorice naših slikara minhenskog kruga (Kraljević, Račić, Becić, Herman), koji su utemeljitelji hrvatske moderne. Poput ostale trojice i Herman se školovao u Münchenu, a 1908. prvi put izlaže u Zagrebu. Nakon Prvog svjetskoga rata ponovno odlazi u München, gdje je, uz kraće boravke u Parizu i Berlinu, živio sve do eskalacije nacizma. Zapošljava se kao kustos u Modernoj galeriji (Zagreb), u kojoj radi do umirovljenja.
Herman je bio samozatajan umjetnik izvan svih klanova, tako da je vrlo kasno prihvaćen i shvaćen iako je redovito izlagao diljem svijeta. (V. ŠILIPETAR)