Vlada trenutno ne razmišlja o produženju radnog vijeka u Hrvatskoj jer je ta mjera primjerena za države koje imaju nisku stopu nezaposlenosti, a mi smo daleko od toga, izjavio je danas ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsic.
Hrvatska trenutno ima 330.000 nezaposlenih, od toga 130.000 mladih, pa dok ne pocne otvarati radna mjesta i smanjivati nezaposlenost produženje radnog vijeka nije opcija, bar ne u skoroj buducnosti, rekao je Mrsic prigodom otvaranja konferencije "Kako do pravednog i održivog mirovinskog sustava".
Po njegovim rijecima, najava mjere zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (tzv. volontiranje za 1600 kuna) naišla je na veliki interes tako da u Ministarstvu sada nastoje u to ukljuciti i ljude koji su završili fakultet prije desetak godina, a nisu uspjeli doci do godine dana radnog iskustva.
Mrsic je na konferenciji podsjetio da se u mirovinsku reformu krenulo prije desetak godina, no politickom odlukom reforma je zaustavljena 2003. godine i potom osam godina stavljena "na cekanje".
Trenutno je stanje u mirovinskom sustavu takvo da imamo sustav koji je siguran ali je pitanje koliko je dugorocno održiv. Imamo svega 18 posto umirovljenika sa napunjenih 65 godina života i 40 godina radnog staža, te cak 27 posto invalidskih mirovina.
U ožujku ove godine imali smo 1.450.000 osiguranika i 1.215.000 umirovljenika, tako da je odnos osiguranika i umirovljenika 1,19 prema 1, što je najmanji omjer u hrvatskoj povijesti. Istodobno rashodi mirovinskog sustava popeli su se na tri milijarde kuna mjesecno, upozorio je Mrsic.
Posljednjih godina mirovine su u padu, kao posljedica osmogodišnje "hibernacije" mirovinske reforme, a ako se u sustavu ništa ne promijeni, nastavit ce trajno padati, ocijenio je strucnjak Svjetske banke Zoran Anušic.
Najveci strukturni problem mirovinskog sustava su razlike medu mirovinama koje su nastale kao posljedica dodatka od 27 posto, koji je dobio dio umirovljenika, kao i omogucavanja nekim umirovljenicima da se vrate iz drugog stupa u prvi stup.
To je nepravedno prema umirovljenicima koji primaju mirovine iz oba stupa, jer su one znatno niže od mirovina ostvarenih samo u prvom stupu, a nepravdu prema novim umirovljenicima pojacava i tzv. švicarska formula za uskladivanje mirovina, kaže Anušic.
Preporucio je Vladi da otkloni razlike prouzrocene dodatkom od 27 posto, kao i da zatvori mogucnost izlaska iz drugog stupa. Trebalo bi povecati stopu doprinosa za drugi stup na 10 posto, te s vremenom, do 2030. godine, povisiti dobnu granicu za odlazak u mirovinu na 67 godina.
Znanstveni suradnik s Ekonomskog instituta Daniel Nestic upozorio je pak da su mirovine iz oba stupa od 17 do 22 posto niže od mirovina samo iz prvog stupa, te da ce ubuduce prosjecna mirovina, ako se ništa ne poduzme, sve više zaostajati u odnosu na prosjecnu placu. Tako bi umirovljenik sa 40 godina staža, cija mirovina sada iznosi 53 posto prosjecne place, do 2050. godine mogao pasti na svega 37 posto prosjecne place, što bi bilo najniže u EU.
No, to ne znaci da treba ukinuti drugi stup, kako neki predlažu, jer bi i s povratkom svih osiguranika u prvi stup pad mirovina bio siguran. Mješoviti sustav (prvog i drugog stupa) ipak osigurava stabilnost mirovina, iako su one niže, pa se treba kloniti ishitrenih poteza, kaže Nestic.
Takoder, nije dobra ideja da se višak zaposlenih u državnoj upravi rješava kroz tjeranje ljudi u prijevremenu mirovinu, kao ni najava uvodenja tzv. sportskih mirovina koje bi omogucile odlazak u mirovinu i 40-godišnjacima. Umjesto toga, treba smanjivati broj "posebnih mirovina" i obeshrabriti prijevremni odlazak u mirovinu, istice Nestic.