Demografski šok, odnosno utjecaj starenja stanovništa na zdravstene i mirovinske fondove jedna je od tema trodnevne konferencije Inovativna zdravstvena inicijativa koja se održava u rovinjskom hotelu Lone i okuplja 550 stručnjaka.
Svakim danom produljuje se očekivani životni vijek za 6 sati, stanovništvo je sve starije i Europljani će morati raditi dulje, dakle i u poznijim godinama, kako bi se uopće održali mirovinski sustavi, pojasnio je stručnjak iz Erste Group Banke, Reiner Munz.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić smatra da Hrvatska ovog trenutka ne treba odgađati odlazak u mirovinu svojih osiguranika, ali to nas čeka u budućosti. Već i sada deficitarnim zanimanjima kao što su liječnici treba omogućiti rad do 70. godine života.
Mirovinske su reforme nužne, ali za sada ostaju tri stupa s time da će rasti odvajanje za drugi stup i iznositi od 7 do 8 posto, dodao je ministar i ukazao da je glavni problem hrvatskog mirovinskog sustava što je samo 18 posto umirovljenika u mirovinu išlo s, kod muškaraca, standardnih 40 godina staža i 65 godina života, a ostali su išli prije vremena. Hrvatska ima najveći broj invalidskih mirovina u Europi, čak 12 posto, premda su zadnjih godinu dana postrožena provedba kriterija za ostvarenje invalidskih mirovina. "Mora se dogoditi promjena načina razmišljanja, da se osobi koja ima smanjene sposobnosti za rad omogući drugo radno mjesto koje može obavljati", rekao je Mrsić.
Ministar je također rekao da su zbog neuplaćenih doprinosa proteklih deset godina mirovinski fondovi imali 50-ak milijarde kuna manje. Novom uredbom kojom se onemogućava isplata plaća bez uplate doprinosa povećale su se uplate u mirovinskom premda je manje zaposlenih u državi. Odnos umirovljenika prema zaposlenima je 1:1,19 što je neodrživo. Samo 57 posto raspoložive radne snage je zaposleno, a europski je standard 75 posto.
- Mi smo godinama gurali glavu u pijesak, nismo rješavali probleme, zaduživali se. Ovo je godina istine. Ako hoćemo izaći iz recesije, moramo imati dva milijuna zaposlenih, a ne 1,3 do 1,4 kao danas. Za taj bi cilj pored 300 tisuća nezaposlenih nedostajalo još 300 tisuća radnika.
Ulaskom u Uniju u prvoj godini bi Hrvatska imala na raspolaganju 63 milijuna eura iz socijalnog fonda za projekte iz područja socijale i samozapošljavanja, a taj bi iznos od 2014. godine bio uvećan i iznosio bi 4 milijarde kuna. Treba puno truda za povlačenje sredstava iz fondova pa je Ministarstvo pozvalo sve koji imaju ideje iz područja zapošljavanja socijale da prijave svoje programe.
Skupu se obratio i saborski zastupnik Silvano Hrelja rekavši da se problem starenja ne može sagledavati samo kroz mirovinski sustav. Umirovljenike treba uključiti u realan život. (J. ORLIĆ)
