Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izjavio je u utorak kako je Vlada osigurala stabilnost mirovina, a mjere koje se donose trebaju pridonijeti da mirovinski sustav bude transparentniji i jeftiniji.
"Vlada je osigurala stabilnost mirovina i njihovo usklađivanje tako da je, unatoč lošim prognozama, sustav stabilan, a mirovine se isplaćuju na vrijeme", rekao je Mrsić na konferenciji za novinare u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). Novac za usklađivanje mirovina osiguran u HZMO-u Usklađivanje mirovina je lani izostalo jer nije zabilježen rast plaća i troškova života, no ako do porasta dođe u ovoj godini, novac za usklađivanje je osiguran u proračunu HZMO-a, poručio je. Iako mirovinu jednog umirovljenika trenutačno financira svega 1,14 zaposlenika,
Mrsić tvrdi da je sustav, uz financijske transfere iz državnog proračuna, održiv i sa sadašnjim brojem zaposlenih od oko 1,4 milijuna. Očekuje da će se situacija popraviti s obzirom na poboljšanu naplatu mirovinskog doprinosa u odnosu na prijašnje godine, na stabilan broj umirovljenika od 1,2 milijuna koji se neće povećavati, te na očekivani rast broja zaposlenih u ovoj godini. Prema zadnjim podacima HZMO-a, prosječna starosna mirovina za 40 i više godine mirovinskog staža iznosi 3.407 kuna ili 70 posto prosječne plaće, no prosječna svota starosne mirovine manja je za oko tisuću kuna i iznosi 2.480 kuna.
Prosječan hrvatski umirovljenik u mirovinu je otišao s odrađenih 30 godina staža, a prosječna starost hrvatskih umirovljenika je 71 godina. Podaci govore i stalnom padu broja korisnika invalidskih i prijevremenih mirovina. Uštede od 500 milijuna kuna Zahvaljujući smanjenju broja zaposlenih u HZMO-u i pojačanoj kontroli u 2014. godini ostvarene su uštede u sustavu od 500 milijuna kuna, a sve odluke koje se donose nastoje sustav učiniti transparentnijim i jeftinijim, ustvrdio je Mrsić. Od 1. siječnja provodi se razdvajanje mirovina 80.312 korisnika koji ih ostvaruju po posebnim propisima, kako bi se utvrdilo koji se dio mirovine financira iz prikupljenih doprinosa na temelju radnog staža, a koliko primaju iz državnog proračuna.
Među 13 kategorija umirovljenika obuhvaćenih tom mjerom su sudionici NOR-a, politički zatvorenici, članovi HAZU, saborski zastupnici i drugi, koji će ovih dana na kućne adrese dobiti nova rješenja o mirovinama. Mrsić naglašava da iznosi tih mirovina ostaju isti, a korisnici će ih i dalje primati odjednom. Razdvajanjem mirovina na dva dijela utvrđeno je da su obveze iz proračuna za isplatu tih mirovina manje za 500 milijuna kuna, te da ih treba financirati iz mirovinskog doprinosa.
Od razdvajanja su do 1. srpnja izuzete mirovine hrvatskih branitelja, a prema odluci saborskog Odbora za ratne veterane to će pitanje analizirati posebno saborsko povjerenstvo. Mrsić je ponovno ustvrdio da se razdvajanjem mirovina prava branitelja neće mijenjati te će, kao i ostali umirovljenici, nastaviti primati iste iznose mirovina. Obustavljena isplata mirovina umrlima Također je iznio podatak da je trajno obustavljena isplata 249 mirovina, 213 u inozemstvu i 36 u Hrvatskoj, za koje je utvrđeno da su korisnici umrli.
Trošak tih mirovina iznosio je 5,6 milijuna kuna, a HZMO je dosad od osoba koje su protupravno primale taj novac naplatio dvije trećine iznosa, odnosno 3,7 milijuna kuna. Po podacima iz siječnja, budući da nisu na vrijeme dostavili OIB, mirovinu još uvijek ne prima 2.728 korisnika, a među njima je 71 osoba s prebivalištem u Hrvatskoj. Mrsić je istaknuo da je u siječnju zbog povećanja neoporezivog dijela mirovine 62.468 mirovina bilo oslobođeno oporezivanja, čime su one donekle povećane, a uvedena je i obveza poslodavcima da prijave novozaposlene radnike 24 sata prije no što počnu raditi. Za ovu godinu Mrsić najavljuje donošenje zakona o profesionalnoj mirovini te uvođenje zajamčene braniteljske mirovine. (Hina)