Samo dan nakon što je u Saboru 15. srpnja jednoglasno u prvom čitanju prihvaćen HSU-ov Prijedlog zakona o doživotnoj otpremnini, čime je dozvoljen nastavak procedure za reguliranje dokupa mirovine, u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava pokrenuli su svojevrsni paralelizam - Prijedlog zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, u kojem se također pojavljuje institut dokupa mirovine.
Međutim, dokup mirovine u režiji ministra Miranda Mrsića ide u korist bankarskog lobija, a ne isključivo kao institut zbrinjavanja viška radnika do mirovine, smatra predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović.
- U najmanju je ruku neobično da je jedan zakon u saborskoj proceduri podržan od zastupnika, a da Ministarstvo rada priprema drugi zakon u koji trpa institut iz tog prvog zakona, a još je čudnije jer je prvi zakon predložio koalicijski partner. Dakle, imamo dva zakona - jedan u kojem je dokup mirovine dio radnog prava i otpremnina te drugi u kojem je dio mirovinskog sustava i trećeg mirovinskog stupa. Postavlja se pitanje zašto, upozorava Petrović.
Ministarstvu rada se očito žuri sa svojim prijedlogom jer je već za danas na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe najavilo raspravu o nacrtu zakona. Zbog toga je reagirao i HSU.
- Možda se radi o pogrešci administracije, jer je institut dokupa mirovine gotovo pa prepisan iz našeg prijedloga zakona, ali postavljen u potpuno drugi i nepripadajući pravni okvir. Možda se radi o nedostatku informacija o trenutnom zakonodavnom statusu dokupa mirovine, upozorava predsjednik HSU-a Silvano Hrelja.
Smatra da je doista šokantno to što Ministarstvo rada izlazi sa svojim prijedlogom zakona nakon što je 106 zastupnika glasalo za prijedlog HSU-a te da očito namjere nisu dobre.
- Radi se o doživotnoj otpremnini pa time spada u svijet rada, a ne mirovina. Dakle, radnicima koji imaju uvjete za prijevremenu mirovinu poslodavci isplate određen iznos iz kojeg će im se zatim doživotno uplaćivati razlika do pune mirovine. Na taj se način firme rješavaju viškova radnika na socijalno prihvatljiv način, ali time se ne povećava broj umirovljenika, kako se sada želi prikazati, jer bi ionako te osobe otišle u mirovinu, ističe Hrelja.
Institut dokupa mirovine postoji dva desetljeća, a u pravilu se koristi kao način zbrinjavanja službenika u državnim ili lokalnim tvrtkama. Trenutno isplate prima oko 4.000 umirovljenika najvećim dijelom iz Primorsko-goranske te Istarske županije.
Sumnje da Ministarstvo rada sada izlazi s novim zakonskim prijedlogom da bi se pogodovalo jednom mirovinsko-osiguravajućem društvu te se istovremeno drugu tvrtku izbacilo iz igre ministar Mirando Mrsić odbacuje.
- Potrebno je preciznije definirati mehanizme zaštite i nadzora prava korisnika dokupljenih mirovina, omogućiti provediv nadzor i osigurati dugoročnu materijalnu i socijalnu sigurnost korisnicima. Stoga predlažemo da društva koja se budu bavila dokupom mirovine imaju određen temeljni kapital te da budu pod nadzorom Hanfe. Sa strane Vlade nema nikakvih zapreka da se ovaj važan institut zaštite radnika normira kroz dva zakona s ciljem da svi posluju na isti način i da sredstva u tim društvima, bilo ono MOD ili trgovačko društvo, budu sigurna i zaštićena, kazao je Mrsić.
Dodao je da je Vlada dala primjedbe na HSU-ov prijedlog zakona, i to iste one koje sada ugrađuje u nacrt novog zakona. (M. JERIN)