Sindikatima smo nudili socijalni sporazum, nudili smo sporazum o socijalnom paktu, sve sa ciljem da zajedno postignemo društveni dogovor oko izlaska iz krize, međutim to se nije desilo i odbijeni smo odmah na startu, rekao je Mrsić.
Sindikati su napustili pregovore bez da su željeli poslušati argumente, jer Vlada nije prihvatila njihov ultimativni zahtjev da u ZOR uđu neke odredbe, ustvrdio je Mrsić dodavši kako ja Vlada i dalje spremna na razgovore.
Preijedlog novog ZOR-a je proizvod vremena, kaže Mrsić, odnosa koji trenutno vladaju u sustavu industrijskih odnosa, ali i prakse u radnim odnosima i na tržištu rada.
Hrvatska je u gospodarskoj krizi, a rasprava o novom ZOR-u i njegovo usvajanje bit će dio našeg puta na izlasku iz krize, i u tome moramo svi podnijeti svoj dio odgovornosti, poručio je ministar rada.
Predloženim izmjenama ne diramo otpremnine i otkazne rokove, što je najvažnija zaštita radnika, već dinamiziramo tržište rada, omogućujemo dolazak investicija i potičemo pozitivnu poslovnu klimu, rekao je Mrsić. Glavni cilj je očuvanje radnih mjesta, dodao je.
Novim zakonom pojednostavljuju se procedure i uvažavaju zakonitosti koje vladaju na tržištu rada, skraćuje se i pojednostavljuje postupak kolektivnog zbrinjavanja viška radnika, pojasnio je.
Prijedlog se temelji na dobrim rješenjima iz prakse i iskustvu dobrih odnosa između radnika i poslodavaca koji ispunjavaju sve obveze prema radnicima, a to je velika većina hrvatskih poslodavaca, ustvrdio je Mrsić.
Priznao je da ima zlouporaba, pojedini poslodavci krše odredbe o radnom vremenu, uskraćuju radnicima odmore, dopuste ili stanke, kao i plaćeni prekovremeni rad, no sami zakoni, kakvi god bili, ne mogu spriječiti zlouporabe.
"Odgovornost države je osigurati institucije koje će sankcionirati poslodavce koji krše propise", poručio je.
Preraspodjela radnog vremena, tvrdi Mrsić, ne znači da će radnici biti obespravljeni.
"Omogućujemo da se radno vrijeme u razdoblju od četiri mjeseca preraspodjeli na 56 sati tjedno, ali to ne znači da će se tako raditi sva četiri mjeseca, nego će se raditi u razdoblju kada treba izvršiti narudžbu duže, a u drugom razdoblju kraće", pojasnio je.
Zakonom se bolje uređuje rad preko agencija za privremeno zapošljavanje. "Oni koji kažu da će se radnik kojega poslodavac otpusti zbog poslovno uvjetovanog otkaza moći zamijeniti radnikom preko agencije, lažu", kaže Mrsić.
Laž je i tvrdnja da osoba koja je završila porodiljni dopust, kad se vrati na posao neće imati svoje radno mjesto.
Novi ZORO neće riješiti sve probleme koji postoje na tržištu rada, ali će omogućiti minimalnu sigurnost, utjecat će na smanjenje rada na crno i zaštitit će pravo na rad, poručio je Mrsić.
Lesar optužio Mrsića da laže
Laburist Dragutin Lesar nazvao je danas novi Zakon o radu (ZOR) "novom bušotinom u neoliberalni kapitalizam", ustvrdio da će "prljava voda neoliberalnog modela tržišta uništiti socijalnu pravednost", a ministra rada Miranda Mrsića optužio je da je lagao kada je obrazlagao prijedlog izmjene ZOR-a.
- Kritičare zakona tri ste puta danas javno optužili da namjerno lažu, uzvraćam vam istom mjerom i javno kažem da namjerno lažete kada tumačite izmjene ZOR-a, poručio je Lesar nakon Mrsićevog predstavljanja zakona.
- Iza tog prijedloga kriju se zahtjevi, da citiram premijera Milanovića, neoliberalnih analitičara i poslodavaca, koji su godinama zahtijevali tobožnju fleksibilizaciju tržišta rada, ali samo u prvoj točki - olakšavanju otpuštanja, rekao je Lesar u saborskoj raspravi o ZOR-u.
Mrsićevo pozivanje na konsenzus Lesar je iščitao kao "uzmi ili ostavi", odnosno "ovaj prijedlog morate prihvatiti". To je, po vama, konsenzus, rekao je Lesar spočitavajući ministru da sindikati ne prihvaćaju njegove argumente.
Sustav kolektivnih ugovora se uništava, postojeći sustav je nikakav, a problem je i brzina odlučivanja kod radnog sudovanja, zamjerao je Lesar.
Zakon će, kaže, omogućiti poslodavcima da se riješe onih radnika koji su u kategoriji potrošenih – starijih, nemoćnih i boležljivih, a agencijsko zapošljavanje srušit će cijenu rada.
- Pozivam da nakon prvog čitanja zakonskog prijedloga raspišete referendum i pitate građane jesu li ili ne za predloženi ZOR, poručio je Lesar vladajućima.
- Bilo bi loše da se zakoni mijenjaju na referendumu, jer nam onda neće trebati ni Vlada, niti parlament. Zakone treba donositi u Hrvatskom saboru, poručila je nezavisna Jadranka Kosor.
Referendum bi, smatra HDSSB-ov Josip Salapić, bio nepotreban trošak.
Željko Reiner (HDZ) upozorio je da površno zadiranje u ZOR može rezultirati daljnjim urušavanjem odnosa na tržištu rada, što neće dovesti do kvalitetnih rješenja, na što mu je ministar Mrsić uzvratio da izmjene ZOR-a traži 385 tisuća nezaposlenih, odnosno obveza da se taj broj smanji.
Boro Grubišić (HDSSB) ministra je podsjetio da je upravo on govorio da je neisplata plaća kazneno djelo. "Oko 15 tisuća radnika u Hrvatskoj u firmama čiji je vlasnik država ne prima plaću, pa tko će kazneno odgovarati, hoćete vi ići u zatvor što ne isplaćujete plaće radnicima u Lipiku?", upitao je Mrsića.
- HDZ je imao kostur od 15 milijardi kuna deficita državnog proračuna, vi imate blizu 20 milijardi, tko će zbrinjavati te kosture kada ode vaša Vlada?, zanimalo je Grubišića.
- U nekim je vremenima teže živjeti nego misliti i uvjeren sam da ćemo mi ovo danas preživjeti, a da li odgovorno mislimo o raspravi, drugo je pitanje, rekao je nezavisni Ivan Grubišić. Izrazio je bojazan da je u hrvatskom društvu, kada je riječ o ZOR-u, prisutna manipulacija radnicima i narodom.
Je li se odgovorno i kritički mislilo kad se donosio prijedlog izmjena ZOR-a odgovorio mu je Reiner napomenuvši da Vlada nije predočila nijedan analitički podatak kojim bi obrazložili izmjene pojedinih instituta.
- Radnika će se početi štititi tek kad nezaposlenost padne na razdoblje do 90-ih, a to se više nikad neće dogoditi u Hrvatskoj, ustvrdio je nezavisni Damir Kajin. Ljudi će, smatra Kajin, u ovim okolnostima raditi i 50, i 56, i 60 sati, samo ako ih se plati. Pritom se založio da ZOR ide u tri čitanja. (Hina)