Dugo se smatralo da je Zakon o radu radnička biblija i da ga se ne smije mijenjati. No, vremena su turbulentna, gospodarska kriza šiba nas već pet godina i vrijeme je da se nešto promijeni, možda će baš novi Zakon o radu nešto ili puno toga promijeniti, kazao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.
- Izmjene Zakona o radu dovode i do turbulencija u političkom životu, no naš je cilj da novi ZOR jače štiti prava radnika, ali i da omogući poslodavcu lakšu prilagodbu na restrukturiranje tvrtke. ZOR treba gledati u kontekstu podizanja konkurentnosti Hrvatske i podizanja pokretljivosti radne snage, jer u Hrvatskoj danas imamo svega 52 posto zaposlenih od svih onih koji bi trebali biti zaposleni, a cilj nam je da do 2020. godine imamo više od 64 posto zaposlenih, što će omogućiti da nam i mirovinski sustav bude stabilan i održiv, kazao je Mrsić te dodao da je u nekim europskim državama zaposleno 70 posto i više radno sposobnog stanovništva.
- Mi ćemo se zadržati na realnih 64 posto, a to znači da bi 2020. godine u Hrvatskoj trebalo raditi dva milijuna ljudi, a sada ih je 1,4 milijuna zaposlenih. Najviše nas zabrinjava gubitak ljudskog potencijala, kad zaposlimo sve nezaposlene, nedostajat će nam radne snage, jer mi smo zemlja koja stari, više stanovnika godišnje umire nego što se rađa. Zvuči utopijski, ali doći ćemo u priliku kad će radna mjesta biti otvorena a neće biti ljudi, kazao je Mrsić.
Dodaje da se novi ZOR priprema i za vrijeme kad će u Hrvatsku doći raditi ljudi iz drugih zemalja, a na koje će se ZOR također primjenjivati.
- Puno je diskusija oko radnog vremena, oko mogućnosti da se u jednom tjednu radi više sati pa se u drugom tjednu taj broj iznivelira, ono što je sasvim sigurno je da ZOR štiti radnika i da ne smije raditi više od 40 sati tjedno, odnosno još osam sati tjedno prekovremeno, što dakako mora biti adekvatno plaćeno. Želimo ovim zakonom postići i to da tajni prekovremeni rad bude plaćen, da ga inspektori rada uoče.
S druge strane, radnicima omogućujemo da krenu odmah sa štrajkom ako im poslodavac ne isplati plaće, dosad je trebalo čekati 30 dana od neisplate plaća. U razgovoru smo sa socijalnim partnerima da uvedemo sustav otpremnina, dakle sustav koji bi trebao povećati sigurnost radnika, to znači da bi na otpremninu trebali imati pravo svi radnici bez obzira na to koliko su zaposleni kod kojeg poslodavca, jedini kriterij je tri godine staža kod bilo kojeg poslodavca. Fond bi bio u rukama države na ime radnika, a ne poslodavca, tim sredstvima bi radnik mogao raspolagati kad dobije otkaz ili ih čuvati do kraja radnog vijeka pa ih koristiti kao dodatak uz mirovinu ili već prema njegovoj želji.
Bitno je da te otpremnine neće ići na teret radnika i njihovih plaća, nego će biti dio doprinosa na plaću, a kad se poboljša situacija u Hrvatskoj, smatramo da bi i poslodavci trebali dati svoj doprinos da radnik u Hrvatskoj živi i radi bolje i bude sigurniji, kazao je Mrsić.
Najavio je i veću fleksibilnost pri zapošljavanju, poput rada u nepunom radnom vremenu, rada kod kuće, rada kod više poslodavaca ili putem agencije za zapošljavanje, koje su vrlo aktualne u EU-u i svijetu. Kao novost u ZOR-u, ministar je najavio i onemogućavanje jednostavnog mijenjanja odredbe o plaći radnika.
- Za to moramo naći pravna rješenja. Često se događa da zbog poteškoća u poslovanju poslodavac kaže radniku da će mu plaća biti manja za toliko i toliko. Ako radnik na to pristane, u redu, ali ako radnik kaže da ne pristaje jer želi plaću koja mu je propisana kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu, što onda? I za to moramo naći rješenje, najavio je Mrsić. (B. SAVIĆ/NL)