Snimanje moždane aktivnosti pokazalo je da mršave osobe mogu lakše odoljeti kaloricnoj hrani od pretilih osoba, objavili su americki istraživaci.
Snimke moždanih aktivnosti kod mršavih osoba kojima su prikazivane fotografije kaloricne hrane pokazale su pojacanu aktivnost u dijelu mozga koji služi kontroli impulsa poput nagona za hranom no kod pretilih osoba u istoj situaciji zamijecena je mala aktivnost u tom dijelu mozga.
"Mislim da mogu postojati biološki razlozi zbog kojih ljudi ne mogu kontrolirati potrebu za hranom", kaže Robert Sherwin s Medicinskog fakulteta na Yaleu koji je radio na istraživanju objavljenom u casopisu Klinicka istraživanja.
To ispitivanje dio je nastojanja da se razumiju procesi u organizmu koji pridonose pretilosti od koje pati trecina odraslih Amerikanaca te gotovo 17 posto americke djece.
Istraživaci s Yalea i Sveucilišta u južnoj Kaliforniji koristili su nuklearnu magnetsku rezonanciju kako bi utvrdili u kojim se dijelovima mozga pojavljuje pojacana aktivnost ovisno o tome promatraju li se fotografije kaloricne hrane ili zdrave hrane poput voca i povrca te predmeta koji nemaju veze s hranom.
Istraživanje je obuhvatilo 14 zdravih osoba od kojih je devet bilo mršavo, a pet pretilo. Oni su podvrgnuti pregledu gladni i dva sata nakon objeda.
Strucnjaci su uocili da su se uz niske razine šecera u krvi aktivirali dijelovi mozga koji su signalizirali potrebu za hranom a drugi dio mozga, koji normalno zatomljava signale za hranom, bio je "tiši" što se posebno dobro vidjelo kod pretilih osoba i to prilikom prikazivanja kaloricne hrane.
Uz normalnu razinu šecera u krvi mršave su osobe pokazale pojacanu aktivnost u dijelu mozga koji zatomljuje signale za hranom i to je izazvalo smanjenje aktivnosti u dijelovima mozga odgovornima za slanje signala o potrebi za hranom.
"Taj centar kontrole ne funkcionira kod pretilih. On se kod njih ne aktivira", kazao je Sherwin isticuci da su potrebna veca istraživanja kako bi potvrdila te nalaze.