Kasnotravanjski hladni val zahvatio je i istarski sjever gdje su se temperature spustile ispod nule, a mraz nanio štete vinogradima u nizinskim predjelima u okolici sela Medveje i akumulacije Butoniga. - Na malvaziji je 50 posto štete, na teranu 80 posto, a najviše je stradala rana sorta alicante, procjenjuje poznati vinar Adriano Černeka iz sela Medveje. Na Vrhuvštini su prema prvim dojavama oštećena tri vinara i to ona koja vinograde imaju u nizinama, dok u vinogradima na višim predjelima gotovo i nema nikakvih šteta.
- Temperature su se u subotu rano ujutro spustile ispod nule i mraz je oštetio izboje vinove loze. Obišao sam vinograde i ostao zapanjen. Očekivao sam da će biti nešto šteta, ali ne tolikih razmjera. Najveće štete su u vinogradima na nižim nadmorskim visinama otprilike na oko 60 metara nadmorske visine. Vinogradi koji su na pozicijama iznad sto metara nadmorske visine prošli su relativno dobro ili bez ikakvih šteta, ocijenio je Černeka i dodao da ne pamti štete od mraza u takvom obimu. - Moja majka ima 80 godina i prisjeća se da je takav mraz zadnji puta zabilježen 1965. ili 1966. godine kad im je stradala vinova loza i na višim pozicijama, rekao je Černeka.
Černeka kaže da se poklopilo nekoliko nepovoljnih uvjeta. Rano je zatoplilo i vegetacija je uranila, a upravo takve godine vinogradari i voćari baš ne vole, optimalno je kada kasnije krene vegetacija jer je inače opasnost u travnju od proljetnog mraza. U terasastim vinogradima nedaleko od akumulacije Butoniga, Černeka ima 4.000 loza, a štete su uglavnom zabilježen u nižim dijelovima vinograda. Predlani je u tom kompleksu terasastih vinograda bilo 13 tona grožđa, lani je urod prepolovljen zbog peronospore, a ove godine ako ga bude 30 posto, Černeka će, kaže, biti više nego zadovoljan.
- Radili smo sve zimsko - proljetne radove, rezanje, vezivanje, popravljanje armature, kultivirali i obavili jedno zaštitno špricanje. Bez obzira što prinosa neće biti, trošak će biti kao da je najbolja sezona, kaže Adriano Černeka.
Ove godine kakva je situacija, preostaje nam samo ići na vrijeme u nabavu grožđa da bi mogli popuniti podrum i zadovoljiti potražnju. U prosječnim godinama proizvedem 200 hektolitara vina, ako nemam dosta grožđa otkupim od drugih proizvođača, priča Adriano Černeka.
Obitelj Černeka se od starine bavi poljoprivredom, a Adriano intenzivnije od 1995. godine kada je krenuo u opremanje podruma, registrirao OPG i počeo buteljirat vina te je napravio zemljopisno podrijetlo za sve sorte. Sudjeluje na vinskim smotrama, a nedavno je u Gračišću dobio zlatne i srebrne medalje za kvalitetu vina.
- Ove godine kakva je situacija, preostaje nam samo ići na vrijeme u nabavu grožđa da bi mogli popuniti podrum i zadovoljiti potražnju. U prosječnim godinama proizvedem 200 hektolitara vina, ako nemam dosta grožđa otkupim od drugih proizvođača, priča Adriano. Vino plasira u ugostiteljskim objektima, vinotekama, restoranima i na kućnom pragu u Medvejama gdje ima uređenu kušaonu. Vinograde obrađuje na šest lokacija, na ukupno 3,5 hektara površine ima deset tisuća loza.
Nema popravka
Černeka procjenjuje da će šteta od mraza iznositi oko 120.000 kuna preračunato u vrijednosti vina, no iako su i u drugim dijelovima Buzeštine stradali nasadi vinove loze, voćnjaci i rane povrtlarske kulture, mogućnosti da se proglasi elementarna nepogoda izgleda nema jer su štete sporadične, a takvog je mišljenja i viši stručni savjetnik Savjetodavne službe Zdravko Miholić.
- Prema najavama agroklimatologa u noći sa petka na subotu došlo je do pojave niskih temperatura, naročito u nizinskim dijelovima Buzeštine, kao i u drugim dijelovima Hrvatske gdje su povrtlarske kulture, određene voćne vrste, a i vinogradi pretrpjeli veće ili manje štete, ovisno o lokaciji. Već kratkotrajno spuštanje temperature ispod nule, izazvalo je štete na gotovo svim voćnim vrstama, a naročito se to vidi na orahu koji je potpuno stradao. Na drugim voćnim vrstama šteta je nešto manja, ali je vidljiva i na jabukama i na trešnjama i šljivama. Najgora je stvar što sada nema nekog popravka, situacija je takva kakva je. Dio plodova će se razvijati, ali će nositi ožiljke od mraza, odnosno od hladnoće tako da neće biti za plasman i prodaju već poslužiti za vlastite potrebe. Za očekivati je da će veći dio plodova otpasti sa stabla jer su uništeni, to je vidljivo najviše u unutrašnjosti ploda, ako je sjemenka propala takav plod ne može se razvijati, ističe Miholić.
Orošavanje
- Prema informacijama sa terena, štete su primjetne na području Škuljari, Štrpeda, Čiriteža, Mlini, Medveja, čak i na Mlunu ima pojedinačnih šteta, međutim neka područja nisu pretrpjela štete tako da se bojim da one nisu takvih razmjera da bi bilo elemenata za proglašenje elementarne nepogode, rekao je Miholić.
Što je vegetacija više odmakla, to su štete veće. Tamo gdje biljke još miruju tamo šteta neće biti. Miholić kaže da postoje metode zaštite od mraza koje su međutim i teško provedive i skupe, primjerice metode orošavanja. Vinogradari u nekim vinorodnim krajevima lože vatru što može biti djelotvorno, ali dosta je teško provedivo na velikim površinama. Zagrijavanje i miješanje zraka doprinosi da se u određenim slučajevima kada temperatura nije previše ispod nule, spasi dio usjeva. (G. ČALIČ ŠVERKO)