Ostala su tri i pol mjeseca do dolaska pape Benedikta XVI. u Hrvatsku i tocno toliko još imaju mnogobrojni radnici na gradilištu na zagrebackom Ksaveru da dovrše novu zgradu Hrvatske biskupske konferencije (HBK). Tijekom utorka taman su poceli postavljati dugacke mramorne ploce teške 300 kilograma, kreirajuci stepenište koje ce se protezati od ulice do ulaza.
Površina iznad ulaza vec je do polovice obložena tzv. oniksom, vrlo tankim plocama prozirnog kamena koji se lijepi na staklo i kroz kojeg prolazi svjetlo pa se na tom svjetlu vidi struktura kamena. Upravo je korištenje materijala poput mramora i oniksa ponovno aktualiziralo pitanja je li Katolicka crkva, u kriznim vremenima, trebala odustati od luksuznih rješenja i izgradnje velebnog zdanja u kojem ce ubuduce biti smješten ne samo HBK u užem smislu rijeci, vec i druga tijela i institucije pod ovlašcu biskupske konferencije, poput agencije IKA te Hrvatskog katolickog radija.
Nakon što je jedan tjednik otvorio to pitanje u HBK su ostali suzdržani. Ne žele, kažu, komentirati napise. "Sa svim relevantnim cinjenicama o izgradnji zgrade HBK-a javnost ce biti na vrijeme upoznata kao što je bilo za vrijeme natjecaja i od samog pocetka izgradnje", kazali su nam u utorak u Tiskovnom uredu HBK-a.
Cinjenica koja bi mogla zanimati javnost svakako je ukupna cijena izgradnje te nacin financiranja. Ranije se spominjalo da bi zgrada mogla koštati nešto više od 60 milijuna kuna, mada su tijekom gradnje zasigurno nastali i novi troškovi.
Nešto novca mogle su "progutati" i navodne preinake arhitektonskog projekta Nenada Fabijanica, no je li do njih stvarno došlo i u kojoj mjeri nismo uspjeli doznati buduci da ni u HBK-u ni sam Fabijanic o cijeloj stvari ne žele pricati. Što se financijera tice, dosad se govorilo da se uglavnom radi o donacijama te da je najveci donator talijanska biskupska konferencija.
"Novac koji je namijenjen za gradnju te zgrade dolazi, koliko mi je poznato, iz Europe, najviše iz biskupske konferencije Italije koja se obvezala pomoci HBK-u u izgradnji zgrade. Tako da time ne trpi proracun ni ljudi, nego naprotiv, postoji korist za naše radnike i naša poduzeca", kaže teolog Adalbert Rebic, dodajuci da je "doba krize dobro za gradnju jer time crkva pomaže uposliti graditeljstvo". I doista, na gradilištu smo zatekli kamione nekolicine hrvatskih tvrtki. No, osim pozitivne strane gradnje zgrade, Rebic upozorava i da drugu stranu price.
"Zgrada biskupske konferencije je doista na izvana gledano predvidena kao vrlo luksuzna i velika zgrada, što bi moglo mnoge vjernike potaknuti na kriticko razmišljanje i izražavanje. Vjernici ce se sigurno pitati je li uistinu Crkvi potrebna tako velika zgrada za jednu njezinu ustanovu kao što je biskupska konferencija", istaknuo je Rebic i dodao da mu nije poznato da igdje u Europi "medu malim narodima postoji tako velika zgrada" biskupske konferencije.
Sugovornici iz krugova bliskih Kaptolu, medutim, ponavljaju da ce u zdanju biti smješteno puno više institucija i tijela od samog HBK-a, da je novac ionako bio unaprijed planiran za svrhu gradnje nove zgrade te da bi bilo neodgovorno i rasipno da su zaustavili gradnju jer je konzerviranje gradilišta skuplje od nastavka izgradnje.