Neobična književna karavana stigla je u utorak u pazinsku Kuću za pisce po formuli: šest pisaca, tri zemlje, jedan kombi i harmonika na kojoj je markantni Damir Karakaš odmah na početku večeri kako bi suzbio ukočenost zasvirao poznate ličke pjesme.
Pjesnici i harmonika
Bila je to prva pjesnička večer iznad Pazinske jame u kojoj je svirala harmonika, ali i prva s toliko (poznatih) autora, pa je i terasa Hiže od besid, natkrivena zrelim grožđem, bila dostatno ispunjena književnom publikom koja je pozorno slušala besjede između moderatorice Christine Okresek i šest književnih lica. Susret je otvorio trenutni gost književne rezidencije njemački pisac Jonis Hartmann iz Hamburga poželjevši ugodan boravak svima, pa je riječ preuzela Okresek, rođena Bečanka koja već dva desetljeća boravi u Opatiji gdje je posve usavršila hrvatski jezik, pa je razgovor tekao glatko.
Neven Ušumović, rođen u multikulturnoj (srpsko-mađarsko-hrvatskoj) Subotici već duže vrijeme živi na također plurietničkom prostoru sjeverozapadne Istre (Hrvatska-Slovenija-Italija) čega se u vlastitom pisanju često dotiče, pa su ga već prozvali jedinim predstavnikom "istro-vojvođanske književnosti". Kroz književni Forum Tomizza s drugim autorima nastoji otvarati osjetljive teme prošlosti, kao što u Vojvodini problematizira progon Židova koji se nastavio i nakon Drugog svjetskog rata zbog njihove pripadnosti višem društvenom sloju što je bilo u suprotnosti sa socijalističkom idejom jednakosti.
Borba s demonima
- Moje je pisanje borba s demonima koji nas opsjedaju, jer njime duboko zalazim u vlastitu obitelj, a to je kao da ideš nogom u kost, kazao je Damir Karakaš dodavši da ne piše iz terapeutskih razloga, već iz strasti, a pritom fikciju miješa s autobiografskim elementima. "Ipak, najbolji piščev prijatelj je koš", zaključio je Karakaš.
- Nema mjesta na koje je znanost ili spoznaja došla, a da tamo već davno prije nije stigla književnost, kazao je Kristian Novak, dijete njemačkih gasterbajtera koji je djetinjstvo provodio u Međimurju kojeg evocira u svojim književnim radovima. Austrijska književnica Anna Baar pak je čitav život na relaciji Austrija-Brač, a to je potaklo unutarnju potragu za identitetom što čini okosnicu novog romana "Boja šipka". Baar se zapitala kako uopće književnik može sagledati stvari iz dječje perspektive, na što je reagirala Ivana Šojat-Kuči koja smatra da je sinestezija, osjetna asocijacija, može u potpunosti i autentično vratiti u djetinjstvo.
Rubovi društva
Razgovor se zatim dotakao trauma kao što su rat ili pedofilija, što je pak Karakaša asociralo na slučaj kada je u Kini uslikao fotografije dječjih hlača s rupom za obavljanje nužde, što je tamo normalno, a kod nas vrlo neobično, a zapravo zbog društvenog tabua na kraju ih nikad nije ni imao gdje ni kome pokazati. Današnji se čovjek, zbog straha od optužbi, kloni čak dodirnuti djecu ili "nedajbože da se nađe s fotoaparatom u gradskom parku", kazao je Karakaš prisjetivši se vlastitog djetinjstva kada je "čiča iz susjedstva" djecu po tratini "hvatao za pimpeke", dok se njegov otac gledajući to pritom grohotom smijao, kazao je Karakaš zaključivši da se perspektiva većine stubokom izmijenila.
Posljednji predstavljeni autor bio je njemački pisac Clemens Meyer iz Leipziga koji u svojim djelima "u središte postavlja rubove društva", a trenutno se književno bavi problemom prostitucije.
- Ideja o književnoj karavani nastala je još ujesen kada je dugogodišnji vozač kombija Goethe instituta Branko Strukan otišao u mirovinu (pisce razvozi još od 1973. godine). Kombi je trebao biti recikliran, pa sam zamolila da mi ga daju za neki projekt, pitali su mi kakav, rekla sam - smislit ćemo nešto, kazala je Snježana Božin iz Goethe Instituta dodavši da se umirovljeni Strukan srećom mogao pridružiti. "Nadamo se s time nastaviti, ali ovisit će dosta o stanju kombija i financijama. Vrlo nam je važno bilo da obiđemo manje gradove, pa smo tako jučer bili u Ogulinu, danas smo u Pazinu, sutra Čakovec, u četvrtak Osijek, a u petak završavamo karavanu u Zagrebu".
Nositelj projekta je Goethe Institut iz Zagreba u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom iz Zagreba. (Anđelo DAGOSTIN)