Pitanje regionalnog izjašnjavanja gradana na nadolazecem popisu stanovništva, koje trenutno zaokuplja politicare našeg poluotoka, moglo bi se, uz dužno poštivanje razlika, preseliti i na naše susjede Talijane. Naime, talijanski je poluotok izuzetno osjetljiv na regionalne posebnosti koje se izražavaju kroz jezik, kulturu, povijesne tradicije….
Otoci prica za sebe
Nedvojbeno je, primjerice, da dva talijanska otoka Sicilija i Sardinija predstavljaju povijesno-kulturnu cjelinu koja se umnogome razlikuje od tradicija i povijesti kontinentalnog dijela Italije. Zato ne cudi što se na tim otocima desetljecima obnavljaju razni autonomisticki pokreti (neki propovijedaju i secesiju) koji pokušavaju politicki osvajati sve vece atribute regionalnog suvereniteta u odnosu na središnju vlast u Rimu. Ta je tradicija ugradena i u ustavu talijanske republike jer su Sicilija i Sardinija ustavno odredene kao autonomne regije.
Na sjeveru Italije situacija u regijama, kojima ustav jamci status specijalne autonomije, razlikuje se od one na otocima jer je specijalni status vezan za nazocnost etnickih, odnosno nacionalnih manjina. Takav je slucaj s regijom Val d'Aosta, na sjeverozapadnom dijelu poluotoka, u kojoj živi mnogobrojna francuska nacionalna manjina, slijedi Trentino Alto Adige, regija koja uživa najveci stupanj autonomije zbog postojanja jake austrijske manjine. U toj autonomnoj regiji poseban status autonomije (s vecim lokalnim ovlastima) uživa pokrajina Bolzano, koja se veže za staru austrijsku pokrajinu Južni Tirol. Na sjeveroistoku Italije nalaze se naši susjedi žitelji autonomne regije Friuli-Venezia Giulia, koja je dobila taj status u prvom redu zbog nazocnosti slovenske nacionalne manjine.
Italija je država s izraženim centralistickim ustrojem i zato se trenutno vodi oštra bitka oko federalizacije države. Poznato je da je stranka Sjeverna Liga najvatreniji politicki pobornik federalisticke reforme koja cesto otvoreno zastupa i secesionisticke politicke programe.
U krugu te stranke otvoreno se govori o padanskom narodu kao povijesno-kulturnom unikumu koji se razlikuje od ostatka žitelja talijanskog poluotoka. Padanci gaje taj regionalni osjecaj pripadnosti koji se u zadnjih dvadeset godina razvio u jasno definirani politicki pokret. Razlicitost se politicki oblikuje i traži politicki odgovor pa se u Milanu i Torinu otišlo dotle da se regionalna identifikacija poistovjetila s pojmom naroda pa je stvoren taj složeni hibrid zvan padanski narod.
Slovenci bojkotiraju popis
Iz talijanskog iskustva razvidno je da je politika u prvom redu ta koja vodi igru oblikovanja regionalnih identiteta pa se preko politike u svim vecim mjestima talijanskog sjevera osnivaju kulturne i znanstvene institucije kojima je cilj izgraditi i ucvrstiti taj identitet. Primjera radi, u središnjem dijelu Padanije puno se radi i mnogo se javnog novca troši u istraživanju narodnih temelja koji navodno pocivaju na povijesti barbarskog naroda Langobarda; na sjeveroistocnom dijelu poluotoka, u regiji Friuli-Venezia Giulia, Sjeverna Liga je poprilicno novca potrošila u traganju za arheološkim nalazima o povijesnoj nazocnosti Kelta. Sve se to radi da bi se znanstveno ucvrstila razlicitost, jedinstvenost i neponovljivost tradicije. Iskreno, to traganje slici nekom novom srednjem vijeku, nekom pokušaju, poprilicno nezgrapnom, prevladavanja, odnosno rušenja nacionalne tradicije i cjelovitosti no, to je talijanska zbilja.
U nekim kružocima padanskog pokreta naziru se inicijative koje namjeravaju iskoristiti i popis stanovništva kao sredstvo identifikacije regionalnih razlika. Primjerice, pokret Mladi Padanci predlaže da se u popisu stanovništva ugradi sistem etnicke identifikacije gradana s ciljem da se ustanovi pravi broj današnjih žitelja talijanskog sjevera koji su porijeklom s juga Italije.
- Kad bismo mogli popisati broj stranaca, mogli bismo ustanoviti i koliko južnjaka živi na našem prostoru. Današnji sistem popisa ne vrijedi jer nas sve zajedno gura u apstrakciju talijanskog bratstva, vele pripadnici spomenutog pokreta.
Etnicke manjine u Italiji nisu nikad prihvatile popis stanovništva, odnosno rezultate popisa kao sistem politicke borbe za ostvarivanje manjinskih prava. Slovenci u Italiji vec desetljecima pozivaju pripadnike slovenske manjine da bojkotiraju popis kada je rijec o nacionalnom izjašnjavanju.
- Jednostavno, pozivaju se pripadnici manjine da ne popune obrazac u kojemu se traži etnicko, odnosno nacionalno izjašnjavanje, veli nam bivši zastupnik u talijanskom parlamentu Miloš Budin. Razlog tome, objašnjava Budin, je jednostavan: "Slovenci odbijaju da se kvantiteta i kvaliteta manjinskih prava vežu za broj pripadnika te manjine. Tu logiku oni sustavno odbijaju vec više od šezdeset godina i smatraju da je pitanje zaštite manjine u prvom redu politicko pitanje."