- U Hrvatskoj je nenormalno postalo normalno i rast BDP-a od dva posto nam izgleda dobro, ali to su premale brojke. Rast BDP-a od tri do četiri posto je uobičajen u Europi, a nama je normalno da budemo europska provincija s takvim rastom. Dakle, mi možemo biti kune ili lisice, ali ne i tigrovi, kazao je jučer poduzetnik i investitor Nenad Bakić na otvorenju centralnog okruglog stola poslovne i tehnološke konferencije Windays na temu: Može li Hrvatska postati europski ekonomski tigar?
Riječ je o konferenciji koja se ovog tjedna odvija na porečkom otoku Sveti Nikola i koja je okupila na stotine poduzetnika u jednoj od najpropulzivnijih grana gospodarstva IT-u. Na okruglom stolu pridružili su mu se i ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković, čelni čovjek Atlantic Grupe Emil Tedeschi, poduzetnik Saša Cvetojević iz Zagrebačkog poduzetničkog inkubatora i konzultant Berislav Horvat.
Uspjeh u Hrvatskoj je sramota
- Još uvijek jedemo najzdraviju hranu u Europi, pijemo najzdraviju vodu, imamo sigurnu zemlju i kvaliteta života je velika. Mnogi koji su došli poslovno u Hrvatsku to su zamijetili i rekli da se ovdje može dobro živjeti. Međutim, ono što u Hrvatskoj nije dobro je što se ne prepoznaju nove tehnologije i novi poslovni modeli. Taoci smo subvencioniranja nečega što je odavno propalo, kazao je Tedeschi osvrćući se na aktualno poslovno stanje u Hrvatskoj.
Dodao je kao je uspjeh u Hrvatskoj sramota, te kako se stvara negativno ozračje oko poduzetnika.
- Danas u Hrvatskoj doživljavamo mobing prema privatnom vlasništvu i poduzetnici se smatraju lopovima i kriminalcima. Stvara se privid društva mutne vode, poručio je Tedeschi te dodao da jedan od najvećih mobinga prema poduzetnicima vrši Porezna uprava.
Vidaković pak ističe kako u Hrvatskoj vladaju potrošeni poslovni modeli te da je u Hrvatskoj država zapravo najveći problem.
- Treba nam jedna vlast koja će biti dobro povezana i informatizirana, koja će brzo donositi odluke i podržavati poslovni sektor. Kod nas nije poznat ni zakonski okvir i u kom će se vremenu, primjerice, donijeti neka presuda, te se zakoni donose retrogradno. Ujedno, u odnosu na ostatak Europe imamo nizak postotak visokoobrazovanih ljudi, tek 18 posto, a od tog broja tek njih 24 posto ide na prirodoslovne fakultete, a to su ljudi koji stvaraju dodatnu vrijednost, kazao je Vidaković.
Što i kako (ne)privatizirati
Ministar Horvat istaknuo je pak kako će nova Vlada doraditi novi kurikulum, te da će on biti usvojen, čime bi se trebalo stati na kraj činjenici da Hrvatska obrazuje ljude za Hrvatski zavod za zapošljavanje. Ujedno, istaknuo je kako će definirati tijek novca iz parafiskalnih nameta, gdje će se konačno moći vidjeli kamo odlazi novac koji je, primjerice, poduzetnik uplatio za Hrvatske vode, ili neku drugu namjenu.
Velika se tema povela i oko privatizacije državnih poduzeća, na što je Horvat odgovorio da se neće privatizirati tvrtke gdje država ima najveći udio vlasništva.
- Niti jedna tvrtka u državnom vlasništvu neće se privatizirati. Tamo gdje država ima manji udio vlasništva i nema mehanizme da može sudjelovati u strateškim odlukama, radimo dubinsku analizu. Želja je da se ona državna imovina koja je neiskorištena privatizira, a novac bi se sakupljao u jedan cirkularni fond. Iz tog fonda bi se tako primjerice sufinancirali oni projekti koji su dobili sufinanciranje iz Europske unije, kazao je ministar
Tedeschi se pak osvrnuo na natpise oko moguće privatizacije Podravke, za koju je rekao da o tome nije bilo govora, niti ih je država pozvala na razgovore. Ipak, smatra da bi država trebala privatizirati dio svog portfelja, ali ne onaj strateški dio kao što su Hrvatske vode ili Hrvatske šume. (Barbara BAN)