Hrvatska rukometna reprezentacija otputovala je u Španjolsku gdje će se od 11. do 27. siječnja održati 23. svjetsko prvenstvo. Hrvatska na SP dolazi kao jedan od kandidata za novo odličje jer je na dva velika natjecanja održana prošle godine, Europskom prvenstvu u Srbiji i Olimpijskim igrama u Londonu, osvojila brončana odličja.
Hrvatski rukometaši su posljednjih petnaestak godina postali jedna od najvećih uzdanica hrvatskog sporta, a po popularnosti su se rukometaši jedini približili nogometašima. Hrvatska je do sada na svjetskim prvenstvima osvojila četiri medalje - jedno zlato i tri srebra, a sjajnim dosezima hrvatskih rukometaša možemo pridodati i dvije zlatne olimpijske medalje iz Atlante 1996. i Atene 2004. godine, broncu s Igara u Londonu 2012., te dva srebra (2008, 2010) i dvije bronce (1994, 2012) s europskih prvenstava.
No, u odnosu na posljednje uspjehe u reprezentaciji se dogodila jedna velika promjena. Po prvi put u posljednjih 10-ak godina u sastavu reprezentacije nema Ivana Balića, koji je dugo vremena slovio kao najbolji svjetski igrač.
Na prvenstvu će nastupiti 24 najbolje reprezentacije svijeta, a početak svjetskih rukometnih prvenstava seže još od 1938. godine kada je u Njemačkoj održan prvi turnir. Prvenstvo će se održati u pet gradova - Barceloni, Madridu, Zaragozi, Sevilli i Granollersu, a format natjecanja doživio je značajnu promjenu u odnosu na prethodno SP održano u Švedskoj. Više nema drugog kruga natjecanja po skupinama, već će se po četiri najbolje reprezentacije iz svake od četiri skupine plasirati u osminu finala, te će se već od te faze igrati na ispadanje. To znači da će svjetskim prvakom postati ona momčad koja ostvari četiri uzastopne pobjede u "knock-out" fazi.
Hrvatska će na prvenstvu igrati u skupini D zajedno s domaćinom Španjolskom, te Alžirom, Australijom, Egiptom i Mađarskom, a u osmini finala križat ćemo se sa skupinom C u kojoj su Srbija, Slovenija, Poljska, Južna Koreja, Bjelorusija i Saudijska Arabija. U skupini A su Francuska, Njemačka, Argentina, Tunis, Crna Gora i Brazil, a u skupini B Danska, Makedonija, Island, Katar, Rusija i Čile.
Do sada je naslov svjetskog prvaka osvajalo devet zemalja, a među njim je i Hrvatska koja se na svjetski tron uspela u Portugalu 2003. godine. Rekorderi po broju naslova su Švedska, Francuska i Rumunjska sa po četiri titule. Rumunji su posljednji od svoja četiri naslova osvojila još davne 1974. godine, dok je Francuska, koja je osvojila zlata na posljednja dva SP, svoj prvi naslov osvojila tek 1995. Iza njih slijede SSSR/Rusija i Zapadna Njemačka/Njemačka sa po tri svjetska zlata, dok Hrvatska, Španjolska, ČSSR i Jugoslavija imaju po jedno. Egipat i Tunis jedine su neeuropske reprezentacije koje su stigle do polufinala. Obje na prvenstvima koje su organizirale, no ostale su korak do medalje osvojivši četvrta mjesta.
Raspored utakmica u skupini D (Madrid): Španjolska, HRVATSKA, Mađarska, Alžir, Egipat, Australija
11. siječnja: Španjolska - Alžir
12. siječnja: HRVATSKA - Australija, Mađarska - Egipat
14. siječnja: Alžir - HRVATSKA, Egipat - Španjolska, Australija - Mađarska
15. siječnja: Alžir - Egipat, Španjolska - Australija, HRVATSKA - Mađarska
17. siječnja: Australija - Alžir, Mađarska - Španjolska, HRVATSKA - Egipat
19. siječnja: Egipat - Australija, Španjolska - HRVATSKA, Mađarska - Alžir
OSMINA FINALA (Barcelona, Zaragoza)
20. siječnja: A1 - B4, B3 - A2 (Barcelona), B1 - A4, A3 - B2 (Zaragoza)
21. siječnja: C1 - D4, D3 - C2 (Barcelona), D1 - C4, C3 - D2 (Zaragoza)
ČETVRTFINALE (Barcelona, Zaragoza)
23. siječnja: B1/A4 - D3/C2, A1/B4 - C3/D2 (Barcelona), B3/A2 - D1/C4, A3/B2 - C1/D4 (Zaragoza)
POLUFINALE
25. siječnja (Barcelona)
ZA 3. MJESTO
26. siječnja (Barcelona)
FINALE
27. siječnja (Barcelona)
(Hina, foto B. KONJEVIĆ/CROPIX)