Dijelovi mozga oca teorije relativnosti Alberta Einsteina od cetvrtka su izloženi u Londonu na posebnoj izložbi posvecenoj "sivoj tvari".
Nakon njegove smrti 1955. godine, Einsteinov mozak podijeljen je u dijelove, a dvije njegove "kriške" bit ce izložene u londonskoj galeriji "Wellcome Collection" od danas do 17. lipnja.
Dijelove mozga najslavnijeg znanstvenika 20. stoljeca toj je galeriji posudio muzej Mutter iz Philadelphije, gdje su americkoj javnosti prvi put izloženi prošle godine, piše Reuters.
Kako dodaje americka televizija ABC, Einstein nipošto nije htio da se ovakvo što dogodi. U njegovoj je oporuci izricito navedeno da želi da ga se nakon smrti kremira, a pepeo rasprši u tajnosti kako mu grob ne bi postao neka vrst svetišta.
Medutim, u ranim jutarnjim satima 18. travnja 1955., nakon što je covjek koji je izmislio modernu fiziku umro od prsnuca aneurizme, dežurni je patolog ucinio nešto sasvim suprotno.
Dr. Thomas Harvey nije uopce imao dopuštenje da napravi autopsiju, a kamoli da neke dijelove tijela zadrži za sebe. No, ucinio je upravo to.
Einsteinov mozak, težak 1230 grama, što je sasvim prosjecno i cime je odmah opovrgnuta teorija da je velicina mozga povezana s inteligencijom, razrezao je u 240 dijelova i spremio ih u staklenke s formaldehidom koje je pohranio u svojoj kuci. "Mislio sam da je to u interesu znanosti", kazao je poslije. Isprva je tvrdio da mu je to dopustio Einsteinov sin, ali je ovaj to opovrgao.
Cetrdeset i šest dijelova Einsteinova mozga Harvey je dao kolegi patologu Williamu Ehrichu, a dio iz Ehrichove zbirke naposljetku je doniran muzeju u Philadelphiji, odakle je posuden u London.
Zajedno s Einsteinovim, u Londonu ce biti izložen mozak feministkinje Helen Gardener, koja ga je darovala znanosti kako bi opovrgla neke teorije o spolovima, mozak pionira racunalne znanosti Charlesa Babbagea, mozak škotskog masovnog ubojice iz 19. stoljeca Williama Burkea i mozak drevnog Egipcanina, jedan od najstarijih sacuvanih primjeraka uopce.