"Novi oblik teritorijalnog upravljanja - modelna šuma", naziv je medunarodnog projekta u kojem uz Istarsku županiju sudjeluje sedam regija iz Grcke, Italije, Francuske i Španjolske. Vodeci partner projekta koji traje tri godine je Korzika. Projekt financira Europska unija kroz program Mediteran, a za Istarsku županiju u kojoj je nositelj županijski Odjel za poljoprivredu je odobreno ukupno 57 tisuca eura za sve tri godine. Radi se o pilot projektu u Hrvatskoj, a cilj je uspostava modelne šume u Istri opi cemu se treba postici održivo upravljanje prirodnim resursima. U to treba ukljuciti sve sudionike odredenog prostora od organa vlasti do civilnih udruga i strucnjaka što bi trebalo rezultirati utjecajem na razvojnu politiku i na opce dobro.
Prva radionica je u organizaciji Odjela za poljoprivredu održana danas u zgradi Županije u Pazinu s ciljem upoznavanja s projektom pa su pozvani predstavnici vlasti u podrucjima uz sliv rijeke Mirne, Hrvatskih šuma, Šumarske savjetodavne službe, Hrvatskog šumarskog instituta - Regionalni centar Istra u Pazinu te Parka prirode Ucka i Nature Histrice. O medunarodnoj mreži modelnih šuma i o tom projektu u Istri uvodno je govorila Ana Fornažar, iz pazinskog centra Hrvatskog šumarskog instituta. Iz Kanade je 1992. krenula inicijativa modelne šume, danas ima 50-ak modelnih šuma u 20-ak zemalja, a u Europi samo u Švedskoj i Španjolskoj. Od ožujka je pocelo stvaranje Mediteranske mreže modelnih šuma koja obuhvaca osam šuma od kojih je prva oformljena u Španjolskoj. Istražuju se novi nacini održivog razvoja koji povezuju ocuvanje resursa i krajolika s lokalnim ekonomskim rastom i potrebama buducih generacija. Krajolik - partnerstvo - održivost = modelna šuma. To je najkraca definicija. Minimalno za modelnu šumu treba 15 tisuca hektara dok maksimum nije odreden.
"Cicarija" i "sliv rijeke Mirne" su predloženi kao potencijalna podrucja za modelnu šumu. No, to može biti i podrucje cijele Istarske županije. U svim prijedlozima centralno mjesto ima Motovunska šuma. "Cicarija" obuhvaca Lupoglav, Lanišce, Oprtalj, Buzet i Motovun, a od 50 tisuca hektara 80 posto su šume. Mogucnosti su ocuvanje bio raznolikosti, zaštita autohtonih vrsta i njihova tržišna valorizacija, razvoj turizma, osnaživanje lokalnog poduzetništva u preradi šumskih proizvoda uz vecu ekonomsku dobit za lokalne vlasti. "Sliv Mirne" prati tu rijeku do mora, obuhvaca Novigrad, Tar - Vabrigu, Kaštelir -Labince, Brtoniglu, Grožnjan, Vižinadu i Motovun što je ukupno 45 tisuce hektara od cega je 25 tisuca pod šumama. Radi se o raznolikom podrucju gdje ima i rijecnih staništa. Mogucnosti su uspostava optimalnih uvjeta u slivu Mirne, oporavak Motovunske šume i okolnih staništa, zaštita tartufa kao i zajednicki plan upravljanja za održivi razvoj te ekonomski razvoj.
Prvi zadatak bit ce utvrditi podrucje modelne šume o cemu je sada tek otvorena rasprava. Iz Parka prirode Ucka su ukazali na nestajanje pašnjaka. Iz Šumarske savjetodavne službe smatraju da bi idealno bilo da modelna šuma bude cijelo podrucje Istre s cime se ne slaže nacelnik Motovuna Slobodan Vugrinec koji smatra da bi to stvorilo probleme u upravljanju. On je ukazao i na nelogicnost u Pravilniku o branju gljiva jer tartufi se legalno mogu brati od 15. rujan do 15. sijecnja iako ih u Istri ima cijele godine. Pazinski gradonacelnik Renato Krulcic je ocekivao i treci prijedlog gdje bi bili Pazin i Cerovlje jer i tu ima tartufa.