U Motovunu, u Studijskom centru Arhitektonskog fakulteta zagrebačkog sveučilišta, od 4. do 11. kolovoza održava se 33. međunarodna ljetna škola arhitekture. U sklopu stalnog ciklusa "Tradicija, kreativnost i održivost" u školi se obrađuju teme ponajprije vezane uz obnovu istarskih gradova u kontekstu šireg prostora Istre, dakle od urbanih detalja, tematski i po složenosti različitih zadataka za urbane i ruralne cjeline, do istraživanja i projekata koji su značajni za Istarsku županiju kao regiju u Europi.
- Od 2007. godine škola njeguje koncept održive arhitekture i razvoja, dodaje Ljubomir Miščević, profesor zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta i voditelj motovunske Međunarodne ljetne škole arhitekture. Stoga će se u sklopu škole održati i 7. seminar o arhitekturi pasivne kuće, na kojem će, uz prof. Miščevića, govoriti i projektanti Gerald Gaigg iz Innsbrucka i Mladen Vilić iz Buzeta.
Škola prednjači i primjenom, već dvadesetak godina, izvorne metode računalne podrške (CAAD) u kreiranju modela obnove gradova. Polaznici su studenti viših godišta arhitekture, a bave se temama uređenja javnih gradskih prostora, prije svega u Motovunu, dakle trgova, zidina, arhitektonskih cjelina, izdvojenih zgrada, prometne infrastrukture, urbane opreme i vizualnih komunikacija, zaštite okoliša, sve do recentnih tema poput obnove bivše istarske pruge Parenzane.
Uz brojne predavače i studente iz Hrvatske, ove će godine sudjelovati i predavači i studenti iz Danske, Njemačke, Austrije, Italije i Slovenije.
Tradicionalna izložba studentskih radova otvorit će se u četvrtak, 7. kolovoza, u MMC-u Luka u Puli, u suradnji s Društvom arhitekata Istre. Uz radove s prošle ljetne škole, na kojoj su sudjelovali studenti i profesori Arhitektonskog fakulteta iz Karlsruhea, izložit će se i radovi s 12. međunarodne radionice "Arhitektura - fortifikacija", održane lani u Puli i na Brijunima u suorganizaciji s Ministarstvom kulture, Javnom ustanovom Nacionalni park Brijuni i Arheološkim muzejom Istre.
U toj su radionici prošle godine sudjelovali studenti i predavači s arhitektonskih fakulteta sveučilišta iz Ljubljane, Zagreba, Lavova, Krakowa i Graza te Geodetskog fakulteta i Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. (M. RIMANIĆ)