Vlada Andreja Plenkovića i u vezi mogućnosti vraćanja obaveze služenja vojnog roka funkcionira kao u slučajevima porezne reforme i ideje o prodaji dijela HEP-a da bi se kupilo MOL-ove dionice INA-e. I ovaj je put HDZ-ov dio Vlade, premijer Plenković i ministar obrane Damir Krstičević, počeo promovirati jednu političku zamisao, konkretno obavezni vojni rok, a da prethodno uopće nisu pitali Most slažu li se s tim.
Budući da su u stranci Bože Petrova tek neki dan, kao i hrvatski građani, doznali kakvu krupnu stvar namjeravaju napraviti njihovi partneri iz HDZ-a, dosad o tome nisu ni zauzeli stav. Vodstvo Mosta idući će tjedan raspravljati o uvođenju obaveznog vojnog roka i nakon toga će biti poznato podržavaju li to. Do tada je izjašnjavanje Mostovog saborskog zastupnika Mire Bulja u prilog Krstičevićeve inicijative samo na razini njegovog osobnog mišljenja.
– Prije svega, moramo točno znati što se predlaže, što doista znači uvođenje vojnog roka i, što je najvažnije, može li se plan kojeg bi netko stavio na papiru doista i provesti, odnosno može li ga Hrvatska financirati, rekao nam je jedan dužnosnik Mosta.
On priznaje da o planu MORH-a zna samo oni što je objavljeno u medijima i ističe da je to »premalo da bi se na temelju toga moglo donijeti ozbiljnu odluku«.
Dakle, mostovcima opet nedostaju neke osnovne informacije o tome što HDZ kani napraviti. To ne znači da će se Petrov i njegovi suradnici u konačnici usprotiviti vraćanju obaveznog vojnog roka, ali jasno je da ih Plenković i HDZ iznova pokušavaju dovesti pred svršeni čin.
Drugi naš sugovornik iz Mosta naglašava da u toj stranci itekako razmišljaju o hrvatskoj budućnosti i sigurnosti, o nestabilnoj političkoj situaciji u svijetu, ali i da se ideji vojnog roka mora pristupiti ozbiljno, sa zatvorenom financijskom konstrukcijom.
– Otkad je Hrvatska uvela dobrovoljno služenje vojnog roka, MORH nije u stanju zadovoljiti zahtjeve svih koji žele iskoristiti tu mogućnost. Ako je tako, nužno je prije definitivne odluke znati što želimo s uvođenjem vojnog roka, kako i koliko ćemo te ročnike obučiti. Nije dovoljno samo da nam se ova ideja sviđa, da dobro zvuči, upozorava naš izvor.
Svojevrsnu je kočnicu jučer povukla i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, formalna vrhovna zapovjednica Oružanih snaga.
– Ova priča je preuranjena. Ne bih to zvala vojni rok. Prema mom shvaćanju, riječ je o nekoliko tjedana u kojima bi se mladići i djevojke naučili kako reagirati u hitnim situacijama, izjavila je predsjednica Republike u Dubrovniku.
Prije godinu dana ona je iznijela svoj model vojnog roka. »Mislim da obavezni vojni rok između jednog i tri mjeseca ne bi bilo loše rješenje. Posebno za studente i one koji završavaju školu i koji još ne mogu naći posao u tom nekom razdoblju. Čini mi se da bi to pružilo jedno dodatno obrazovanje, koje u konačnici možete iskorisiti i u slučaju prirodnih katastrofa, nepogoda, nesreća. Moja je zamisao da vojni rok ne bude nešto što morate odraditi za državu, nego da se za to dobije određena naknada«, objasnila je u jednom intervjuu Kolinda Grabar-Kitarović u veljači prošle godine. (Dražen Ciglenečki, Jagoda Marić)