Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović utvrdila je jučer da bi ukidanje županija, odnosno smanjenje broja županija i njihovo okrupnjavanje u veće regionalne jedinice - destabiliziralo državu. I tim se argumentom, među ostalima, pridružila protivnicima smanjenja broja županija te je u raspravi o teritorijalnom preustroju u potpunosti stala na stranu HDZ-a, a protiv Mostove inicijative da i smanjenje broja županija bude dio reforme državne uprave.
Čvrst stav
Most je tako, i prije nego je završena analiza učinkovitosti sadašnjeg teritorijalnog ustroja što ju radi Ministarstvo uprave, dobio jakog protivnika naumu da se smanji broj županija, sve da ta analiza i pokaže da bi to bio dobar potez.
Osim što bi destabiliziralo državu, okrupnjavanje županija spriječilo bi i regionalni razvoj, poručila je predsjednica nakon sastanka u svom Uredu sa svim županima koji je organiziran na temu "Samoupravna uloga i razvojne mogućnosti hrvatskih županija".
- Moj je čvrst stav da je sadašnji ustroj županija, koji je postavio još pokojni predsjednik Franjo Tuđman, dobar sustav, da treba ostati i da na pravi način odražava potrebe ljudi na terenu - kazala je predsjednica nakon sastanka. Na sastanku nije bila ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović koja je zagovornik smanjenja broja županija. Umjesto nje ministarstvo je predstavljao pomoćnik Marko Kovačić.
Sadašnji je model županija, smatra predsjednica, najbolji mogući model koji može ostvariti ravnomjerni razvoj Hrvatske jer je upravo taj model omogućio uspješan razvoj Istri i Međimurju te poštovanje regionalnih specifičnosti u Hrvatskoj. U slučaju okrupnjavanja još više funkcija bi se slijevalo u veće gradove, veće centre, upozorila je predsjednica, koja se zalaže za jednakomjeran razvoj Hrvatske.
U Mostu, koji se kroz kampanju zalagao za smanjenje broja županija, nisu najsretniji što je predsjednica i prije analize odlučila čvrsto zastupati stav da je sadašnji teritorijalni ustroj najbolji.
- Ne treba nigdje žuriti, treba sačekati da se provedu ozbiljne i stručne analize cijele državne uprave, da se vidi jesu li županije učinkovite i isplative te je li sadašnji model onaj koji bi najbolje služio građanima. Do tada bi bilo dobro da se institucije, poput Vlade ili Predsjednice, suzdrže od čvrstih tvrdnji što je dobro za Hrvatsku, jer onda to čini bespredmetnim bilo kakvu analizu ili daljnju javnu raspravu, poručuju iz Mosta.
Pogođen ustroj
Ukidanje županija bilo je jedno od njihovih predizbornih obećanja, tražili su da se i Domoljubna koalicija i Hrvatska raste očituju o tome dok su s njima pregovarali oko svrstavanja Vlade. I dok je to Hrvatskoj raste bilo prihvatljivo, koalicija okupljena oko HDZ-a u tom je slučaju na Mostov prijedlog odgovorila negativno.
Zato je pronađeno kompromisno rješenje i ova je godina trebala biti godina u kojoj će se analizirati sadašnji ustroj i kroz javnu raspravu donijeti najbolja rješenja. Zato su u Mostu i nezadovoljni jer se predsjednica i prije te analize i stručne rasprave pridružila protivnicima bilo kakvih promjena kad su županije u pitanju.
Naravno, župani su, neovisno o stranačkoj pripadnosti, podržali predsjedničino zalaganje za veću decentralizaciju, a na njihovoj strani je i HDZ-ov ministar regionalnog razvoja i EU fondova Tomislav Tolušić, koji tvrdi da su županije svijetle točke kad je u pitanju povlačenje novca iz EU fondova.
- Moje srce je danas veliko, kao i svih župana. Predsjednica je izrekla ono, i stoji na stavu kao i ministar Tolušić, što mi kao zajednica županija odavno govorimo, a to je da je županijski ustroj pogođen i da ga ne bi trebalo mijenjati samo zato da bi se zadovoljila forma da je napravljen jedan dio reforme kroz teritorijalni preustroj, poručio je šibensko-kninski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk.
Jake regije
"Poželjno bi bilo u što je moguće većoj mjeri poštivati princip supsidijarnosti, odnosno stvari rješavati na najnižoj razini vlasti na kojoj ih je moguće riješiti. Naravno, to znači davanje ovlasti, ali i spuštanje financijskih sredstava za njihovo efikasno obavljanje", izjavio je istarski župan Valter Flego nakon završetka sastanka.
Flego smatra kako je današnja kriza u Hrvatskoj dobrim dijelom produkt njezine centralizacije, a kako Europska iskustva pokazuju da su upravo snažne regije idealna razina vlasti za provođenje većine najvažnijih javnih politika.
"Hrvatskoj trebaju jake regije koje će biti nositelji gospodarskog razvoja. Zagovaramo decentralizaciju jer smatramo da jedino spuštanjem ovlasti i sredstava na nižu i bližu razinu građanima, možemo očekivati brži ekonomski rast i bolji životni standard sviju. Upravo se na toj razini, transparentnije i racionalnije troše novci", rekao je istarski župan dodavši kako su se županije pokazale djelotvornijima od države u do sada prepuštenim im ovlastima. "Dokle devet od deset kuna završava u državnom proračunu, a ona preostala kuna se raspoređuje u sve proračune regionalnih i lokalnih jedinica, mi ne možemo i nećemo biti zadovoljni!", zaključio je župan Flego posjetivši kako pet posto prihoda državnog proračuna dolazi iz Istarske županije, dok županijski proračun čini tek 0,037% onog državnog. Flego se, također, osvrnuo na potrebu decentralizacije europskih sredstava po uzoru na Poljsku, najuspješniju državu članicu u povlačenju sredstava iz EU fondova.
"Zagovaramo poljski model gdje 50 posto sredstava iz EU fondova ide državi, a 50 posto regijama koje onda same odabiru projekte i odgovaraju za njih. Poljska je još prije ulaska u Uniju provela decentralizirani model i reformu, zbog čega su sada proračuni tamošnjih regija stabilni i mogu pratiti projekte, a županije imaju znatno veće ovlasti“, poručio je istarski župan. "Regije najbolje znaju potrebe na svojem području pa tako i kad su u pitanju EU projekti zato i tražimo veće ovlasti i sredstva kako bi, sukladno prioritetima, kandidirali one projekte koji će prvenstveno doprinijeti gospodarskom zamahu i otvaranju novih radnih mjesta", zaključio je Flego. (Jagoda MARIĆ, Dubravko GRAKALIĆ, Hina)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU