Mjere monetarne i fiskalne politike, reformske poteze Vlade, pa i refinanciranje duga ubuduće bi određivao ekonomski savjet Hrvatske (ESH). Osnivanje tog tijela u svojim smjernicama monetarne i fiskalne politike predlaže Most, i to je glavni temelj za njihove pregovore sa SDP-om i HDZ-om oko formiranja buduće Vlade. Tko bi osnovao ekonomski savjet, tko bi nominirao ili potvrđivao njegove članove Most u svojim smjernicama ne navodi. Ističe tek da je glavni cilj ESH-a izrada ekonomskog modela Hrvatske i davanje smjernica za upravljanje monetarnim i fiskalnim sustavom.
Krajnji je cilj promjena smjera ekonomske politike iz uvozno orijentirane na izvozno orijentiranu. Nije jasno što bi radila Vlada stručnjaka za koju se Most zalaže, ako bi zapravo samo provodila naputke ESH-a. A taj savjet, među ostalim, odlučivao bi o tome kad je u iznimnim situacijama dopušteno zaduživanje države.
- U krajnjoj nuždi, predviđa Most, dinamika zaduživanja vezala bi se za rast BDP-a. Iako nije do kraja razjašnjeno, očito bi javni dug Hrvatske mogao rasti onoliko koliko raste BDP. Prema tome, ako BDP raste dva posto, toliko bi moglo biti i zaduženje, što znači da bi se država mogla zadužiti za dodatnih oko sedam milijardi kuna.
Drugim riječima, to bi značilo da mora prepoloviti svoj deficit, odnosno smanjiti potrošnju za najmanje sedam milijardi kuna. To je optimističan razvoj događaja, jer Hrvatskoj nitko ne predviđa rast veći od 1,5 posto.
Uz to, Most traži hitno ukidanje svih parafiskalnih nameta najkasnije do 2017. godine, što znači da bi proračunski korisnici na nacionalnoj i lokalnoj razini ostali bez najmanje pet milijardi kuna. Nejasno je iz čega bi se financirale tvrtke poput Hrvatskih šuma ili Hrvatskih voda.
Zaduživanje bi se, ako baš bude nužno, smatra Most, moglo odobriti samo ako se novac troši za stvaranje institucionalnih preduvjeta za ekonomski rast ili financiranje kratkoročnih ekonomskih mjera za poticanje proizvodnje. Mjere će, naravno, definirati ekonomski savjet. Iz svega proizlazi da njegova uloga nije samo savjetodavna i nema područja koje se tiče ekonomske, a time monetarne i fiskalne politike u kojem to tijelo ne bi imalo odlučujuću ulogu. Tako bi i restrukturiranje postojećih kreditnih obaveza Hrvatske bilo u rukama ESH-a, a on bi izradio i politiku upravljanja javnim dugom.
Budući da sam savjet daje isključivo naputke koje valja slušati, operativno bi posao upravljanja javnim dugom provodila neovisna agencija koju bi tek trebalo osnovati. No, to ne bi značilo bujanje agencija jer Most predviđa kako smanjenje broja ministarstava, tako i pripajanje postojećih agencija ministarstvima. (G. GALIĆ, J. MARIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU