Osim starog sustava odvodnje koji je prije sto godina bio dimenzioniran za više oborina nego je tada bilo potrebno, a danas je premalih kapaciteta da spriječi plavljenje centra Pule, te urbanizacijom smanjenih upojnih zelenih površina, treći razlog poplava u gradu (stručnjaci ga ističu kao najveći), je kontinuirano podizanje razine mora koje priječi otjecanje oborina kroz podzemni dio Pragrandea. I
straživanja pokazuju da se more podiže centimetar godišnje, a zatvoreni dio kanala Pragrande izgrađen je prije više od sto godina pa je jasno da za vrijeme plime more uđe u odvodne kanale i na taj način dodatno smanji kapacitete odvodnje.
Podzemni dio kanala Pragrande započinje kod parkirališta na Trgu Republike i proteže se ispod Dalmatinove ulice i Doma hrvatskih branitelja do glavne pošte pa kroz brodogradilište izlazi u pulsku luku.
Kada počne intenzivna kiša, razina mora podiže se i doseže najvišu razinu te kroz podzemni dio kanala Pragrande iz pravca brodogradilišta prodire do zgrade Croatia osiguranja. Istovremeno, vode iz okolice Pule, naselja Škatara i Šikića, gdje počinje otvoreni dio kanala Pragrande, spuštaju se u grad kupeći usput i vode Busolera i Valdebeka. S druge strane, vode s okolnih uzvisina - Monvidala i Vidikovca - kroz ulice se slijevaju na Trg Republike.
Pa tako kod trga, najniže točke, stiže dotok voda iz okolice Pule iz smjera obilaznice, prodor mora u kanal iz smjera luke, te dotoke iz okolnih ulica. Podzemni dio kanala Pragrande napunjen je morem i ne prima oborine, te se jednostavno preplavi taj dio grada.
- To je kao da želite u jednolitrenu bocu uliti dvije litre, objašnjava Igor Stari direktor Herculanee, a njegove riječi potvrđuju i drugi stručnjaci s kojima smo razgovarali o utjecaju razvoja grada, širenja Pule i gradnje koja je time utjecala na poplave. (Piše Goran ROJNIĆ)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU