Prije samo desetak godina nitko nije smatrao da će informatička pismenost biti jedan od preduvjeta prilikom zapošljavanja. Danas je znanje barem osnovnog rada na računalu nužno u životu, no istovremeno stasaju generacije koje su od malih nogu neprestano u doticaju sa suvremenim tehnologijama, počevši od pametnih telefona i tableta nadalje.
Kruti sustav vs. entuzijazam pojedinaca
Zbog sve bržeg razvoja informatike, tehnologije pa i robotike, ali i rastućeg interesa mladih za ove sfere, stručnjacima i znanstvenicima nameću se pitanja što bi današnje generacije učenika trebale znati o robotima, kako se oni mogu učinkovito koristiti u nastavi i što je potrebno da se to ostvari, koje kompetencije moraju imati nastavnici da bi pomogli učenicima na tom putu, koje su prednosti STEM pristupa (science, technology, engineering i mathematics), i mnoga druga. Sve to bilo je povod organiziranju okruglog stola na temu "Roboti i novi oblici pismenosti" koji je održan jučer na Sveučilištu Jurja Dobrile, a kojem su prisustvovali mnogobrojni studenti, nastavnici, profesori, ravnatelji škola, i drugi stručnjaci.
- Koji su to oblici pismenosti koje očekujemo od današnjih generacija? Kojim jezikom će oni komunicirati sa svojim prijateljima i poslovnim partnerima? Koje tehnologije će koristiti u svom učenju i radu? Kako obrazovati mlade za neke buduće poslove koji sada možda nisu ni na vidiku, ali će se pojaviti za desetak godina? Zbog svih tih pitanja nužno je otvoriti raspravu o uvođenju novih pismenosti i znanja u obrazovni sustav kao što je uvođenje robota i novih tehnologija u nastavu. Neke škole su osnovale centre za nove tehnologije, u Hrvatskoj djeluje Robotički savez koji organizira edukacije i natjecanja iz robotike, Institut za razvoj inovativnosti mladih donira robote u srednje škole. Dakle, interes i entuzijazam pojedinaca i udruga postoji, ali nema sustavno organizirane edukacije o robotici ili njenog razvoja, rekao je Ivan Šutalo, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Zagreb i inicijator okruglih stolova s ovom temom.
Gojko Nikolić, diplomirani inženjer strojarstva i umirovljeni profesor u trajnom zvanju Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, istaknuo je da živimo u doba četvrte industrijske revolucije te da se u današnje vrijeme znanje drastično brzo povećava iz godine u godinu zbog brzog razvoja tehnologije. Danas su pokazatelji razvoja neke zemlje inovacije, suvremena proizvodnja, ulaganja u istraživanje i znanost, sposobnost razvoja odnosno veći broj VSS kadra, te cjeloživotno učenje.
Robotika cvate i u Puli
- Usporedimo li ove parametre s drugim europskim zemljama, Hrvatska je dosta loše smještena na toj tablici. Ne možemo biti zadovoljni tim položajem. Primjerice, po pitanju ulaganja u istraživanje i razvoj, jedino naša zemlja bilježi pad umjesto rasta, a što se tiče cjeloživotnog učenja, Bugarska nas spašava da ne budemo zadnji. Kako promijeniti ovu situaciju? Jedino i isključivo promjenom sustava vrijednosti u društvu, točnije, da naše mlade manje počnu zanimati nogometaši i pjevačice, a više neke druge stvari, da se počne više ulagati u istraživanja i razvoj, te da nam obrazovanje u svakoj životnoj dobi postane prioritet. Naime, 65 posto današnjih osnovnoškolaca bavit će se zanimanjima koja danas ne postoje. Kao što je prije desetak godina bilo nezamislivo koliko će nam danas biti bitna informatička pismenost, to će nam se isto dogoditi i sa robotikom, istaknuo je prof. Nikolić.
Na okruglom stolu moglo se čuti kako je informatika nekada bila sastavni dio elektronike a danas je ona sastavni dio svih struka, no svejedno je i dalje u većini škola ona tek izborni predmet. Jednako tako i robotika već odavno nije svakodnevica isključivo industrijske proizvodnje ili vojne industrije, jer se već godinama razvijaju roboti za kućanstva i za potrebe medicine. Roboti postaju sve manji i sve učinkovitiji, oni više nisu samo mehaničke ruke koje obavljaju automatizirane radnje, već svjesni mehanizmi koji surađuju s radnicima. U današnjem svjetlu razvoja, na području robotike i tehnologije više ništa nije nezamislivo. Primjerice, Japanci vrlo ozbiljno rade na razvoju svjesnih robota ljudskog izgleda, gotovo androida, kojima je sadašnji IQ oko 90. Robotika se vrlo ozbiljno razvija i na pulskom FET-u. Predstavio je to doc. dr. Sven Maričić, pomoćnik rektora pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile za transfer tehnologije, koji sa svojim studentima na nastavi koristi 3D printer. Upravo je ovom tehnologijom sa studentima izradio jedan dio robotske ruke koja je potpuno funkcionalna. Prije godinu dana sa svojim je studentima na ovaj način izradio 30-ak mikroskopa s postoljem u obliku glagoljaškog slova i podijelio ih vrtićima diljem Istarske županije, a planiraju i izradu "pametnih" bova koje bi bilježile osnovne podatke o moru poput temperature, saliniteta i drugog. (Patricija SOFTIĆ)